Ozren Bilan ROOM ACOUSTIC Audio Site Modeliranje modula impedancije zvučnika

Mjerenje i modeliranje modula impedancije zvučnika

Jednostavno mjerenje impedancije zvučnika

MJERENJE I MODELIRANJE IMPEDANCIJE ZVUČNIKA RAČUNALOM

Izrada prespojnog polja za zvučnu karticu računala i izbor zvučne kartice za mjerenja

Danas je dostupno više od 150 vrlo kvalitetnih i zanimljivih programa za mjerenje, modeliranje i proračun zvučničkih sustava. Međutim, u radu sa velikim brojem programa javlja se jedan problem. Najveći broj programa, ali ne svi, proračunava zvučničke kutije temeljem podataka koji pretpostavljaju kako su zvučnici kojima ćemo izraditi kutiju idealni. To znači kako programi pretpostavljaju da naši zvučnici imaju ekstremno linearan frekvencijski odziv, linearan fazni odziv i linearan modul impedancije. Prema dosadašnjim saznanjima nije još napravljen takav zvučnik, a postojeća teorija sigurno jamči kako je vrlo velika vjerojatnost da takav dinamički zvučnik nikada neće ni biti napravljen. Očito je da će tako izvedeni proračuni bitno odstupati od idealnih vrijednosti kojima težimo. Što napraviti u takvoj situaciji? Jedno od neophodnih rješenja je lineariziranje modula impedancije. Mnogi početnici pouzdaju se u modul impedancije i Thiele-Smallove parametre koje dostavljaju proizvođači zvučnika. Međutim, ti parametri su dobiveni ili na ispitnoj ploči ili primjenom ispitne kutije, a što dodatno otežava situaciju, ti parametri se mijenjaju od zvučnika do zvučnika u istoj proizvodnoj seriji. Razlike u proizvodnji znaju biti značajne, pa se neke srednje karakteristike definiraju uz toleranciju, npr. +/- 10%. Taj način mjerenja daje orijentacijske rezultate koji ni u kojem slučaju ne odgovaraju vrijednostima koje će zvučnik pokazati u onoj kutiji koju smo mu namijenili. Tada ćemo ipak primijeniti neki od programa za sintezu zvučničkog sustava i proračunati kutiju. Kada kutiju napravimo, potrebno je u nju montirati zadani zvučnik i pustiti ga da neko vrijeme radi, da bi se razradio ili kako neki kažu usvirao. Pri tome tzv. run-in periodu dolazi do razrađivanja mehaničkih elemenata zvučnika i povećanja elastičnosti sustava, pri čemu se redovito snižava rezonancijska frekvencija, a kao posljedica dolazi i do promjena, manjih ili većih i ostalih parametra. Taj postupak ima relativno dugo trajanje i praktički se nastavlja do kraja životnog vijeka zvučnika. Međutim, sa sigurnošću možemo ustvrditi kako će u nekoliko prvih dana ili tjedana doći do najveće promjene. Kada se zvučnik razradi u stvarnoj kutiji u kojoj će i stalno raditi, treba prigušiti apsorpcijskim materijalima kako bi se prigušili stojni valovi pa promjenom dužine bas refleks kanala kutiju točno ugoditi na željene parametre. Tek onda se pristupa mjerenju modula impedancije, jer modul impedancije zvučnika ovisi o svim nabrojenim parametrima. Kompenziramo li modul impedancije prema podacima dobivenim mjerenjem modula na ispitnoj ploči ili u ispitnoj kutiji u stvarnom, finalno projektiranom, zvučniku doći će do odstupanja, pa nećemo ostvariti naš krajnji cilj - idealno linearan modul impedancije zvučnika.

Kako cilj ovog članka nije opis postupaka projektiranja zvučnika, o čemu se mnogo detaljnije može čitati u knjizi Akustika prostorija, zvučnici, pojačala i spojni vodovi, opisat ćemo samo mjerenje i modeliranje modula impedancije zvučnika. Pri tome ćemo, u prvom dijelu, rabiti jedan od programa za akustičku analizu, o kojemu smo već pisali. U drugom dijelu članka istu zadaću ćemo napraviti primjenom jednog drugog programa. Potonji je zanimljiv zbog toga što je koncipiran tako da se osim za akustičke proračune može koristiti i za mjerenja zvučnika i to MLS postupkom. Nakon toga pokazat ćemo jedan program koji može modelirati modul impedancije iz dostupnih parametara proizvođača ili izmjerenih parametara. U završnom dijelu članka opisat ćemo i jedan jednostavni potpuno pasivni uređaj - prespojno polje za zvučnu karticu, koje će nam mnogostruko olakšati rad pri mjerenju bilo kojim programom.

MJERENJE IMPEDANCIJE PROGRAMOM SPECTRA LAB

Mjerenje impedancije zvučnika temeljeno je na mjerenju prijenosne funkcije i daje odlične rezultate uz ekstremno brzo konvergiranje. Sve što nam treba za mjerenje, osim programa, su dva otpornika vrijednosti 1 kom i 10 oma.

Slika 1. shema spajanja pri mjerenju

Naravno, naše mjerenje bit će bitno olakšano ako sami izradimo i pri mjerenju koristimo prespojno polje za zvučnu karticu koje je opisano na kraju ovog članka.

Program se podešava tako da je:

Način rada: u realnom vremenu

Prikaz: spektar, faza

Sampliranje: 44100Hz, 16 bit, stereo

FFT : 4096

Prozor filter: Hanning

Usrednjavanje: eksponencijalno, 10

Zadržavanje vršne vrijednosti: isključeno

Kanalna obrada signala: realni dio prijenosne funkcije (lijevo/desno)

Međukanalno kašnjenje: 0

Amplitudno skaliranje: linearno

frekvencijsko skaliranje: uskopojasno, logaritamsko

Filtriranje: linearno

kompenzacija mikrofona: isključena

Triggering: isključeno

Signal generator: ružičasti ili bijeli šum

Postupak pri mjerenju:

Zamijeni zvučnik s 10 omskim otpornikom i startaj analizator.

Izaberi iz menija <Options><Calibration> i provjeri da je opcija <calibration> isključena.

Na ekranu analizatora treba se pojaviti ravna linija. Zapiši vrijednost u postocima pune skale (klikni lijevim dugmetom miša za očitanje pokazivača).

Izaberi iz menija <Options><Calibration> i upiši vrijednost kao na slici.

Slika je u članku u časopisu 2. amplitudna kalibracija

Aktiviraj <enable calibration> pritiskom na OK.

Ponovno startaj analizator s otpornikom od 10 oma i očitaj izmjerenu impedanciju od 10 oma.

Zamijeni 10 oma sa zvučnikom i startaj analizator koji će pokazati impedanciju zvučnika.

Pri mjerenju modula impedancije zvučnika postoje tri razna mjerenja. To su mjerenje modula impedancije u zraku, mjerenje modula u ispitnoj kutiji i mjerenje modula u finalno projektiranoj zvučnoj kutiji. Pri ovim mjerenjima modul će se mijenjati, a promjena nam omogućava uvid u ponašanje sistema i njegovu točnu kompenzaciju.

Naravno, pri ovom postupku potrebno se držati vrlo strogih napomena kako montirati zvučnik jer o načinu njegove montaže ovisi i točnost dobivenih rezultata. Ovdje treba naglasiti da korisnici pri mjerenju u zraku često ovjese zvučnik za strop što ni u kojem slučaju nije preporučljivo. Zvučnik mora biti kruto povezan s nekom značajnom masom, jer će u slučaju njegovog vješanja za strop doći do pomaka pri reprodukciji, a to će djelovati na točnost mjerenja. Preporučljiva je konstrukcija posebnog nosača. U situaciji u kojoj nemamo poseban nosač, preporučljivo je međusobno približiti dva masivna stola jednake visine i između stolova stegama pričvrstiti ispitivani zvučnik. To je jednostavno rješenje, koje ipak ima neke mane zbog refleksija, ali mnogo manje nego da zvučnik objesimo. Jednostavni ovjes o strop može se koristiti samo pri mjerenju impedancije.

3. Izmjereni modul zvučnika (sliku poslao gosp. Robert Žegarac ZEGA)

MJERENJE IMPEDANCIJE PROGRAMOM SPEAKER WORKSHOP beta

Spomenut ćemo još jedan zanimljiv, besplatan ali nedovršen program za izradu zvučnika. Speaker Workshop je Windows program projektiran u prvom redu za ispitivanje zvučnika i projektiranje zvučničkih sustava. Uz pomoć zvučne kartice ovaj program bi trebao izmjeriti impedanciju zvučnika u visokoj rezoluciji ili izmjeriti vrijednost bilo koje pasivne komponente, kao i Q faktor induktiviteta, ali u praktičnom radu mogu nastati programske greške. Pored toga, program može odrediti prijenosnu funkciju pojačala, akustički odziv zvučnika, harmonijska izobličenja, intermodulacijska izobličenja. Osnovna razlika ovog programa i ostalih je u tome što program koristi stvarne izmjerene vrijednosti zvučnika da bi izračunao zvučničku kutiju i kompenzirane skretnice. Program ima signal generator koji generira sve poznate tipove signala i koristi FFT transformaciju, digitalno filtriranje i MLS analizu. Za potrebe ovog članka opisat ćemo samo mjerenje impedancije, a tako ćemo ujedno opisati i dio postupka pri sintezi zvučničkog sustava. Pri mjerenju koristit ćemo prespojno polje za zvučnu karticu koja je opisana na kraju ovog članka. Program je beta verzija, i ni u kom slučaju ga ne preporučujem za profesionalni rad, ali za amatere može biti od koristi, jer se njegovom primjenom može mnogo naučiti, a pojedine sekcije programa su vrlo točne iako se to ne može kazati za program u cijelosti.

Impedancija zvučnika programom Speaker Workshop mjeri se trima uobičajenim postupcima. Ti postupci su: mjerenje u zraku, mjerenje u potpuno zatvorenoj kutiji i mjerenje u projektiranom zvučniku. Mjerenje u zraku koristi se za procjenu njihovih T-S parametara. Mjerenje zvučnika u potpuno zatvorenoj kutiji točne zapremnine je drugi korak u procijeni T-S parametara. Mjerenje impedancije u finalnoj kutiji (kompresionoj ili bas-refleks) promijenit će impedanciju primijenjenih zvučnika i ovo završno mjerenje impedancije koristit će se za kompenzaciju modula impedancije svakog zvučnika i proračun odziva skretnice pri projektiranju skretnice.

Pri postavi sustava za mjerenje potrebno je sve povezati prema slijedećoj shemi:

Slika je u članku u časopisu 4. Shema spajanja pri mjerenju programom SpeakerWorkshop

Postava pri mjerenju ovisi o tome koju impedanciju mjerimo. Mjerimo li impedanciju u zraku, zvučnik treba fiksirati u zraku što dalje od refleksijskih površina. Napomene kako zvučnik montirati već su navedene u prvom dijelu članka.

Mjerimo li impedanciju u potpuno zatvorenoj kutiji, što se koristi pri procjeni T-S parametara, kritična vrijednost je zapremnina kutije. Ovdje je preporučljivo zvučnik montirati s vanjske strane, tj. magnetom prema vani, kako ne bi promijenili zapremninu ispitne kutije. Mogli bi napomenuti da je zapremnina ispitne kutije cca. 1/2 do 1/3 tvornički definirane vrijednosti Vas.

Pri procjeni T-S parametara mjerenjem u potpuno zatvorenoj kutiji kritična vrijednost je zapremnina kutije. Ovo mjerenje se koristi isključivo za točnu procjenu T-S parametra Vas.

Pri mjerenju finalne impedancije zvučnik se ugradi u kutiju u kojoj će i funkcionirati. Ako je kutija tipa bas-refleks ugodi se port na točnu frekvenciju i kutija ispuni točnom količinom apsorpcijskog materijala. Ovo je postupak tipa pokušaj i pogreška jer točne relacije za ispunu ne postoje iako ima nekih aproksimacijskih relacija. Učinimo li sve navedeno moći ćemo kazati da smo završili proces konstrukcije tako da će primijenjeni zvučnik vidjeti točnu unutrašnju zapremninu. Pri ovom mjerenju koristi se najviša frekvencija uzimanja uzoraka, ali broj uzoraka može biti relativno malen.

Posebna napomena pri mjerenju odnosi se na mjerenje modula impedancije u potpuno zatvorenoj kutiji. Ovdje je najvažnija napomena da kutija bude potpuno zrakonepropusna. Za detaljnu obradu vidi članak Ozren Bilan: Mjerenje parametara zvučnika za Thielle Small sintezu zvučničkog sustava, Elektrotehniški vestnik, Ljubljana vol.53, br.1. 1986. Zabrtvljenost kutije možemo iskustveno lako provjeriti ako lagano pritisnemo konusnu membranu zvučnika i promatramo je pri vraćanju u ravnotežni položaj. Ako se vraća vrlo polako, kutija je dobro brtvljena. Ako se vrati relativno brzo, kutija propušta zrak što će rezultirati lažnim impedancijskim vrhom. Dakle, i analizom impedancijske krivulje možemo steći uvid u stanje kutije. Kutija koja nije potpuno zrakonepropusna imat će istaknut drugi vrh na krivulja modula impedancije.

Za mjerenje impedancije potrebno je prvo kreirati driver resource, pa tek onda izmjeriti modul.

Izaberi:

Resource/New/Driver

i pridjelite mu logično kratko ime. Neka to bude: ime_zvučnika

Izaberite:

Measure/Impedance in Free Air

ili

Measure/Impedance in Sealed Box

ili

Measure/Impedance

Nakon odvijanja izabranog procesa ispunit će se baza podataka za imenovani zvučnik u obliku:

ime_zvučnika.Free Air

ili

ime_zvučnika.Sealed

ili

ime_zvučnika.Impedance

Želimo li promijeniti frekvencijsko područje i/ili rezoluciju, izabere se opcija:

Options/Preferences, zatim Measurement i pomaknite klizač dok se ne poklope frekvencijsko područje i rezolucija koju želite. Na dnu prozora prikazuje se promjena pri pomaku klizača. Želite li veću rezolucija na niskim frekvencija, efikasnije je smanjiti sample rate nego povećati sample size.

Da bi izmjerili samu impedanciju koristi se Signal Measure Impedance. Za određivanje vrijednosti pasivnih komponenti koristi se Signal Measure Passive Component. Speaker Workshop može mjeriti i pasivne komponente: otpornike, induktivitete i kondenzatore. Pri radu potrebno je prvo generirati mjerni signal, a zatim izabrati naredbu Measure Passive Component. Ovdje je interesantno kako program sam prepoznaje tip komponente koju mjeri. Pri tome pridržavamo se slijedećeg postupka.

1. Generirajte signal opcijom Resource New Signal ili koristite postojeći. Pojavit će se okvir za dijalog i Measure menu na traci menija.

2. Priključite komponentu koju želite izmjeriti na zvučnu karticu. Ako je njena impedancija vrlo velika (npr. kondenzator niske vrijednosti kapaciteta), koristite referencijalni otpornik od 10 koma umjesto standardne vrijednosti od 10 oma. Pri ovom mjerenju mogu lako nastati greške u beta verziji.

3. Izaberite postavu izborom Option Preferences i izaberite impedance i measurements.

4. Pokrenite naredbu Measure Passive Component. To će generirati MLS signal koji će računalo analizirati te prikazati u okviru za dijalog. Dovoljan broj uzoraka je oko 16K. Točnost se smanjuje manjim brojem uzoraka.

Slike pokazuju izmjerene vrijednosti impedancije i faze srednjetonskog zvučnika programom Speaker Workshop.

Slika 5. Izmjereni modul i faza impedancije zvučnika

MODELIRANJE IMPEDANCIJE ZVUČNIKA PROGRAMOM SPEAKERSHOP

Speakershop je program poznatog proizvođača zvučnika JBL. Ovdje opisujemo verziju 1.0. To je program čija je osobitost mogućnost analize za tzv. mali signal pri normalnim glasnoćama pri čemu program može analizirati amplitudno-frekvencijski odziv, impedanciju, fazni odziv i grupno kašnjenje. Nakon toga moguće je modelirati sustav za teoretsku maksimalnu glasnoću; što se naziva analiza za veliki signal i pri tome se analizira termičko ograničenje sustava i maksimalna snaga ograničena pomakom membrane. Pri svemu ovome program pruža vrlo jaku podršku laboratorijskom mjerenju (potrebni su mjerni uređaji) na stvarnom modelu, ali ne i mjerenju pomoću računala. Zato ćemo obratiti pozornost na modeliranje modula impedancije i fazni odziv. Nažalost, bilo bi dobro usporediti izmjerene vrijednosti s prethodna dva programa, modelirane vrijednosti Speakershopom i usporediti ih s laboratorijski izmjerenim vrijednostima, ali u ovome radu za to nismo imali priliku. Ostavit ćemo to za neku drugu prigodu.

Ovdje ćemo modelirati modul impedancije vrhunskog profesionalnog zvučnika poznatog proizvođača Audiotechnology Flex Unit 15E 102 25 10 u jednom studio monitoru. Speakershopom smo modelirali maksimalno linearni monitor zvučnik i kutiju nešto veće zapremnine. Slika je u članku u časopisu prikazuje u prvom stupcu Speaker parametre zvučnika, u drugom Optimum izračunatu optimalnu kutiju i Custom kutiju 30% većom zapremninom od optimalne.

Slika 6. Parametri zvučnika u programu Speakershop

Na idućoj slici vidimo 4 grafa. To su amplitudno frekvencijski odziv, fazni odziv, modul impedancije i grupno kašnjenje u milisekundama. Objasnit ćemo svaki graf. Važno je primjetiti kako je crvena krivulja (tamnija) tzv. maksimalno linearni odziv, a plava (svjetlija) prikazuje jedno od opcijskih rješenja.

Slika je u članku u časopisu 7. Prikaz grafova u Speakershop-u

Modul impedancije (treći graf u prvom stupcu sl. 7) pokazuje što će vidjeti skretnica ili pojačalo snage sa zvučnikom u specificiranoj kutiji. Kursor na maksimumu ima vrijednost prikazanu na donjem desnom dijelu prethodne slike (37.8 oma na 10.6 Hz).

Fazni odziv (treći graf u drugom stupcu) nalik je grupnom kašnjenju. On pokazuje koliko će akustički signal kojeg daje zvučnik i kutija kasniti za ulaznim signalom koji pobuđuje zvučnik. Umjesto da izrazimo ovo kašnjenje u milisekundama (kao grupno kašnjenje) u faznom odzivu, ono se izražava u stupnjevima tj. faznom kutu. Dakle, fazni odziv je razlika faze ulaznog signala i izlaznog signala. Možemo primjetiti kako povećanje kutije u cilju sniženja donje granične frekvencije sustava unosi povećano grupno kašnjenje. Faza idealnog sinusnog vala mijenja se za 360° u jednoj valnoj dužini. Ako bi se ovim signalom pobudio zvučnik i zvuk bi izašao iz zvučnika bez kašnjenje, fazni odziv bio bi 0° jer bi se idealno poklapala faza ulaza i izlaza. Ako sinusni val koji izlazi iz zvučnika u kutiji kasni za pola valne dužine, fazni odziv je 180° na toj frekvenciji. U tom slučaju akustički val bit će negativan za pozitivni val na ulazu sustava. To je veoma važno pri izradi skretnice. Ako spojimo skretnicu na taj način da se zvučnici spajaju s inverznom fazom - akustički će doći do poništavanja zvuka. U idealnom slučaju ne smije postojati fazni pomak (kašnjenje) između dvije susjedne frekvencije sustava. Ta linearnost faze očituje se horizontalnom linijom. U praksi porast faznog kuta prati opadanje frekvencije. Najlinearnije ponašanje pokazuju potpuno zatvorene kutije čiji je maksimalni fazni pomak na niskim frekvencijama 180°. Tzv. pojasne kutije ili band-pass pokazuju 540° faznog pomaka, a bas refleks kutije su između ovih ekstrema. Kako to u praksi provjeriti? U praksi se to provjerava tako da obrnemo fazu jednom od zvučnika. U frekvencijskom odzivu to će pokazati vrlo uski klanac na razdjelnoj frekvenciji. Krivulja frekvencijskog odziva s jednim od zvučnika u protufazi daje konstruktoru mnogo više podataka o skretnici, nego ta ista krivulja sa zvučnicima u fazi. Naravno, ovdje još treba stalno provjeravati vremensku usklađenost zvučnika kao i impedanciju.

Prokomentirat ćemo za kraj i graf amplitudnog odziva. Mnogi proizvođači specificiraju amplitudni odziv za svoije zvučnike. To su stvarno izmjereni frekvencijski odzivi zvučnika u ispitinim kutijama ili na ispitnim pločama koje definira IEC/AES. Dodamo li ove izmjerene vrijednosti našem programu, omogućen je daleko bolji uvid u ponašanje zvučnika. Međutim, ispitna ploča ili kutija mogu biti neprikladnih dimenzija za ispitivani zvučnik. Mala kutija rezultirat će neprigušenim odzivom na rezonantnoj frekvenciji i preuranjenim gušenjem odziva na niskim frekvencijama. Dakle, vrlo je važno znati kako je proizvođač izmjerio svoj zvučnik. Ovdje nam za cilj trebaju biti što točniji podaci koji će jasno pokazati maksimalni niskofrekvencijski odziv bez popratnih štetnih efekata ispitne kutije. Speakershop omogućava uzimanje u obzir točnog odziva zvučnika pri proračunima. To možemo napraviti na više načina. Jednim od njih moguće je prema podacima proizvođača upisati točan frekvencijski odziv zvučnika na 94 frekvencija. Drugom metodom moguće je importirati izmjereni odziv nekim od poznatih sustava npr. IMP, LMS, MLSSA ili TEF jer ih Speakershop prepoznaje. Ovdje bih preporučio MLSSA jer je daleko najtočniji. Slijedeća slika je u članku u časopisu, a prikazuje izmjereni odziv zvučnika Audiotechnology Flex Unit 15E.

Frekvencijski odziv zvučnika

Aktiviramo li opciju acoustic response programa, lako možemo importirati stvarni odziv u naš program. Naravno, preduvjet je da smo izmjerili zvučnik ili već imamo odgovarajući file. Ako to nemamo, uvjek možemo ručno upisati do 94 frekvencije.

Tako napravljeni proračuni imat će najvišu moguću točnost.

IZRADA PRESPOJNOG POLJA ZA ZVUČNU KARTICU RAČUNALA

Za rad s opisanim ili nekim drugim programima dobro će doći prespojno polje koje će nam omogućiti vrlo jednostavno spajanje svih komponenti koje mjerimo na sve priključke zvučne kartice koju koristimo na računalu.

Pri izradi ovog prespojnog polja vodilo se računa o tome da na njemu budu svi priključci koji se koriste u svakodnevnom radu. To su XLR, chinch, PHONO i BNC. Svaki korisnik lako može prilagoditi ove konektore prema vlastitim potrebama. Kako na svom radnom stolu nikad nemam dovoljno mjesta za razne uređaje, nastojao sam da prespojno polje bude što manjih dimenzija, a da se omogućava i prostor za eventualno širenje prema novim potrebama. Prednja ploča na koju su montirani svi potrebni priključci je dimenzija 100x130mm, a takva je i stražnja ploča, na koju će se u budućnosti moći postaviti neke dodatne opcije. Dubina kutije nije kritična, ali ostavite dovoljno mjesta kako bi se osigurala stabilnost pri radu i eventualna proširenja (npr. mikrofonsko pretpojačalo). Iz već prikazanih shema, ožičenje je jasno po sebi. Kako većina zvučnih kartica nema simetrične ulaze i izlaze, XLR konektorima smo spojili pinove 1 i 3, a vrući kraj dovodimo na pin 2. Ako postoji mogućnost da se mikrofon spoji direktno na karticu, ne bi trebalo koristiti mikrofonski priključak na prespojnom polju.

Shema spajanja prespojnog polja za mjerenje

Objasnit ćemo dva jednopolna mikro kip prekidača. S oba prekidača isključena potpuno su odvojeni ulazi i izlazi. Prekidač TRANSFER koristimo pri mjerenju prijenosne funkcije. Uključimo li prekidač TRANSFER signal na ulazu uređaja koji mjerimo šalje se i na II ulaz analizatora. Vidi sliku u članku u SE "Elektroakustička mjerenja računalom".

Prekidač MODUL koristi se pri mjerenju impedancije i njime se spaja signal sa zvučnika na ulaz analizatora. Vidi shemu na slici u ovom članku. Pri tome se referencijalni otpornici mogu montirati i unutar prespojnog polja. Za ovo mjerenje i prekidač TRANSFER istovremeno mora biti uključen. Pri mjerenju prvo priključimo kalibracijski otpornik od 10 oma, a tek onda zvučnik.

Osim s dva mikro kip prekidača moguće je iste funkcije izvesti i s dvopolnim tropoložajnim prekidačem; pravilnim spajanjem njegovih kontakata mogu se dobiti sve funkcije kao i sa dva jednopolna prekidača. Iako je to primjenjeno na prototipu, na shemi zbog preglednosti nije prikazano

Pri nekim mjerenjima, npr. T-S parametara dobro je biti siguran da mjerni signali nisu izobličeni. Za to nam služi BNC konektor kojim oblike pobudnih signala možemo promatrani na nekom pomoćnom oscilografu. Kao završnu napomenu, naglasio bih da se većina zvučnih kartica može vrlo lako oštetiti ako im na ulaz dovedete napon iznad 3V. Pazite što priključujete, posebno kad koristite izlaze pojačala snage.

Slike prikazuju shemu spajanja u programu Orcad 9 i izgled prednje ploče sa svim montiranim konektorima. Pri radu obratite pozornost da svi konektori budu izolirani od prednje ploče ili prednju ploču uzradite od nevodljivog materijala.

Izgled prespojnog polja