OZREN BILAN "ROOM ACOUSTIC" AUDIO SITE Preface & Contents

Ova knjiga napisana je u cilju pružanja saznanja o predviđanju buke, akustici prostora, elektrodinamičkim zvučnicima, skretnicama zvučnickih sustava, pojačalima snage i spojnim vodovima svim zainteresiranima. Pored toga, u većini poglavlja prikazani su izračunati primjeri u formi zadataka. Ti primjeri tipični su u praksi, a u knjizi su rješeni analitičkim metodama ili računalom. Knjiga je namijenjena u prvom redu onima koji se profesionalno bave problemima akustike i elektroakustike pa zbog toga mnogi izvodi nisu u cijelosti izvedeni, nego su dani u obliku koji ima najveću korist u praksi. Neophodno fizikalno i grafičko objasnjenje svih pojava uvijek se iznosi u cijelosti. Osim onih koji su profesionalno vezani za akustiku, vrlo veliki broj ljudi bavi se visokom vjernošću reprodukcije kao hobijem, bilo kao slušatelj - diskofil ili amater konstruktor. I oni mogu pronaći u ovoj knjizi obilje korisnih informacija i uputa za poboljšanje postojećih i konstrukciju novih sustava reprodukcije ili akustike prostorija. Pored toga, pri pisanju ove knjige, drugi cilj je bio učiniti akustiku dostupnijom širem krugu zainteresiranih te poboljšati komunikaciju izmedu korisnika, projektanata i proizvodača na području akustike i elektroakustike. Saznanja o nacinima rješavanja problema koji se javljaju u praksi, omogucavaju pristup analizi i sintezi akustike prostorija, posebno tzv. malih prostorija, kao sto su prevodilačke kabine, glazbene slušaonice, multimedijalne prostorije i studiji za snimanje. Pri analizi usvojen je popularni pristup, pisan jednostavnim jezikom i bez opsirne matematicke analize, ali predocene su bitne relacije kojima se brzo mogu izracunati najvaznije znacajke. Gdje god je to bilo moguce, slozena matematicka analiza je nadopunjena ili zamijenjena grafickim prikazima (cca. 250 slika i fotografija te 20 tabela). Zbog toga se ova knjiga moze smatrati uvodnom za navedeno podrucje. U prvom dijelu dani su elementarni pojmovi o buci i fizickim procesima nastajanja zvuka te interakcijama zvučnih valova s prostorijom, kao i o najvaznijim fizioloskim i psiholoskim faktorima s tim u vezi.

U tom podrucju od primarne vaznosti je zastita ljudskog zdravlja i to – sluha.Nakon toga obraduju se metode predviđanja buke u prostorijama uz definiranje osnovnih akustickih velicina. U drugom dijelu razmatra se akusticka obrada prostora uz analizu svojstava zvučnih polja i njihove interakcije s elementima akusticke obrade prostora, uz mnoge upute i savjete za projektiranje novih ili poboljšanje akustike postojecih prostora. Posebno su detaljno obradeni primjeri akusticke obrade kabina za prevodenje, slusaonica za reprodukciju glazbe visoke vjernosti, multimedijske prostorije za surround reprodukciju i studija za snimanje. Buduci da je najvaznija namjena takvih prostora reprodukcija snimljene glazbe putem zvučnika, a poznavanje osobina zvučnika je preduvjet pristupu akusticke analize prostora, u trecem dijelu analiziraju se zvučnici. Najrasireniji su elektrodinamicki pretvaraci; njima je posvecena najvisa pozornost. Detaljno su obradene najvažnije elektricne, mehanicke i magnetske znacajke zvučnika, kao i nacini postave i ugradnje u prostorijama za reprodukciju. Sve relevantne znacajke su numericki prikazane, uz izracunate primjere, a prikazani su i nacini vrlo jednostavnih, ali i sofisticiranih mjerenja svih potrebnih znacajki zvučnika. U cetvrtom dijelu analiziraju se zvučnici u tri karakteristicne kutije: potpuno zatvorenoj kutiji, bas refleks kutiji i kutiji s lijevkom. Za svaki tip predocene su aproksimacijske relacije kojima se brzo, uz zadovoljavajucu tocnost, mogu proracunati zvučnicke kutije te su predstavljeni izracunati primjeri za svaki tip. Nakon proracuna zapremnine zvučnicke kutije, u petom dijelu analiziraju se skretnice potrebne za realizaciju visepojasnih zvučnickih sustava. Za sve popularne tipove skretnica predstavljene su relacije za projektiranje i prikazani su izracunati primjeri. Nakon toga, u sestom dijelu, prikazan je postupak sinteze visepojasnog zvučnika s naglascima na izboru pristupa sintezi i mehanickoj konstrukciji zvučnickih kutija. Potom slijedi prikaz najpoznatijih racunalskih programa. Za najbolje funkcioniranje zvučnik treba postaviti u prostoriju s odgovarajucom akustikom, ali potrebno je i vrlo kvalitetno pojacalo snage koje ce ga pobudivati. Zbog toga knjiga, u sedmom dijelu, analizira pojacala snage vrhunske kakvoce..

Analizirani su aspekti sklopovskih rjesenja ulaznog i izlaznog stupnja pojacala snage poluvodicke i termoionske konstrukcije, izlaznih transformatora cijevnih pojacala, razmotreni su zahtjevi ispravljaca za visoku kakvocu reprodukcije, analizirani su sklopovi zastite, negativne povratne reakcije i karakter termalne disipacije Nakon sklopovskih rjesenja, razmotrena je tehnologija materijala te objektivne znacajke zvuka uz sva relevantna akusticka mjerenja. Spominju se programi za crtanje elektricnih shema, optimizaciju sklopova i autoruteri za izradu tiskanih plocica. Jedan cesto zanemareni element elektroakustickog sustava ostavljen je za osmi, zavrsni dio, ove knjige – to su zvučnicki vodovi. Sistematski su obradeni najvazniji aspekti zvučnickih vodova kako u linearnom, tako i u nelinearnom podrucju. Pored toga, predstavljene su i upute kako izabrati najtočniji vod, a to je upravo onaj koji ima najvjerniju reprodukciju. Knjigu u cijelosti mogu razumjeti citatelji s elementarnim znanjima o sirenju zvučnih valova i nekim elektroakustickim predznanjima. Buduci da je zamisljena kao uvod u navedenu temu, matematicka obrada je minimalna. Svaki citatelj koji zahtjeva dublje analiticko sagledavanje neke od navedenih tema upucuje se na proucavanje detaljno navedene literature. Pored toga, potrebno je elementarno poznavanje matematickih funkcija, a citatelji s ogranicenom matematickom izobrazbom mogu preskociti neke analiticke hipoteze. Literatura u obradivanom podrucju je toliko preopširna da je prakticki nemoguce navesti sve izvore, medutim, koliko se to moglo, u tekstu su poimenicno navedeni autori mnogih teorija, hipoteza, otkrica i izuma, a najvaznija literatura navedena je po zavrsetku svake tematske cjeline. Citirano je vise od 370 najvaznijih izvora. Na kraju je popis važnijih pojmova koji se u knjizi spominju te prilozi sponzora koji su omogucili tiskanje ove knjige.

	Sadržaj	1
	Predgovor	12
	Uvod	15
I	PREDVIĐANJE RAZINE BUKE U POLUJEČNOM PROSTORU	17

I.1.	Osnove	17
I.2.	Buka i sluh	17
I.3.	Krivulje kriterija za buku	20
I.4.	Snaga, intenzitet i gustoća energije zvučnog izvora	23
I.4.1.	Snaga	23
I.4.2.	Intenzitet	23
I.4.3.	Gustoća zvučne energije	24
I.5.	Razine	24
I.5.1.	Razina zvučne snage	24
I.5.2.	Razina zvučnog intenziteta	25
I.5.3.	Razina zvučnog tlaka	25
I.5.3.1.	A-filtrirana zvučna razina	26
I.5.3.2.	L_eq – ekvivalentna stalna zvučna razina	26
I.6.	Spektar zvuka	27
I.7.	Višestruki izvori	29
I.8.	Zvuk u prostoriji	29
I.8.1.	Razina zvučnog tlaka direktnog zvuka	29
I.8.2.	Ispravak razine zvučne snage izvora	30
I.8.3.	Vrijeme odjeka	31
I.8.4.	Određivanje točne vrijednosti koeficijenta m	32
I.8.5.	Razina zvučnog tlaka reflektiranog zvuka	33
I.8.5.1.	Iznos potrebne zvučne apsorpcije	34
I.8.6.	Razina zvučnog tlaka direktnog + reflektiranog zvuka	35
I.8.7.	Razina zvučne snage – razina zvučnog tlaka (L_W – L_p)	35
I.8.8.	Višestruki izvori buke	37
I.8.9.	Akustički dvodimenzionalni prostor	38
I.8.10.	Višestruki izvori	40
I.9.	Predviđanje razine buke u prostoriji iz razine zvučne snage i faktora usmjerenosti Q	41
I.10.	Precizna metoda predviđanja buke u poluječnim prostorima	45
I.10.1	Uvod	45
I.10.2.	Precizni proračun razine buke	45
I.11.	Zaključak	50
I.12.	Literatura	51

II	ANALIZA I SINTEZA AKUSTIČKI MALIH PROSTORIJA	53

II.1.	Uvod	53
II.2.	Osnove	54
II.3.	Tipovi akustičkih signala i svojstva prirodnih zvučnih izvora	57
II.4.	Stojni valovi	59
II.5.	Prirodne ili vlastite frekvencije prostorije	60
II.6.	Odjek ili reverberacija	63
II.7.	Apsorpcija, refleksija, difuzija	66
II.7.1.	Koeficijenti apsorpcije	75
II.8.	Fluter ili lepršava jeka	76
II.9.	Pozicioniranje zvučnika sa stajališta akustike prostorije	77
II.9.1.	Interakcija zvuka s bliskim zidom – rani zvuk	77
II.9.2.	Interakcija zvuka s modovima prostorije – ustaljeno stanje	80
II.9.3.	Utjecaj usmjerenosti izvora	81
II.9.4.	Stereo prezentacija i binauralna lokalizacija	82
II.10.	Akustička izobličenja	83
II.10.1.	Zvučne slike	84
II.10.2.	Prostorni utisak	84
II.10.3. II.11.	Frekvencijski odziv (niskih frekvencija) Mjerenja akustike prostorija	85 86
II.11.1.	Mjerenje frekvencijskog odziva	88
II.11.2.	Mjerenje vremena odjeka	90
II.11.3.	Ostala mjerenja	90
II.11.4.	FFT analiza	91
II.11.5.	MLS analiza	94
II.11.6.	Impulsni odziv klasičnom i MLS metodom	95
II.11.7.	Frekvencijski odziv MLS metodom	97
II.11.8.	Ostale pogodnosti MLS metoda	97
II.11.9.	TDS metoda	98
II.12.	Akustičko projektiranje malih prostorija	101
II.12.1.	Projektiranje slušaonice	101
II.12.1.1.	Oblik i veličina prostorije	102
II.12.1.2	Vremenske značajke odjeka	104
II.12.1.3.	Raspored u prostoriji	107
II.12.2.	Projektiranje prevodilačke kabine simultanog prevođenja	110
II.12.3.	Projektiranje multimedijske prostorije	114
II.12.3.1.	Uvod	114
II.12.3.2.	Izolacija buke	114
II.12.3.3.	Geometrija prostorije	115
II.12.3.4.	Upravljanje zvučnim poljem	115
II.12.3.5.	Postava zvučnika	117
II.12.3.6.	Primjer idealne prostorije za kućno kino	117
II.12.4.	Projektiranje malog studija i kontrolne režije za snimanje	121
II.12.4.1.	Uvod	121
II.12.4.2.	Izbor prostora i ciljevi projekta studija	121
II.12.4.3.	Odjek studija	122
II.12.4.4.	Studijska izolacija ili separacija	125
II.12.4.5.	Difuzija studija	125
II.12.4.6.	Razina ambijentalne buke studija	127
II.12.4.7.	Prikaz svih specifikacija studija	127
II.12.4.8.	Postupak sinteze studija	128
II.12.4.9.	Konstrukcija elemenata i akustičkih obloga studija	129
II.12.4.10.	Kontrolna režija	132
II.12.4.11.	Postupak sinteze kontrolne režije	134
II.12.4.12.	Akustički kriteriji kontrolne režije	135
II.12.4.13.	Specificiranje reverberacije kontrolne režije	136
II.12.4.14.	Difuzija zvuka u kontrolnoj režiji	136
II.12.4.15.	Razina buke ambijenta	138
II.12.4.16.	Konstrukcija elemenata i akustičkih obloga kontrolne kabine	139
II.12.4.17.	Prikaz svih specifikacija kontrolne režije	142
II.12.4.18.	Pretkomora	144
II.12.4.19.	Konstrukcija elemenata i akustičkih obloga pretkomore	144
II.12.4.20.	Zaključak	144
II.13.	Literatura	145

III	ELEKTRODINAMIČKI ZVUČNICI	153

III.1.	Uvod	153
III.2.	Dinamički zvučnik	153
III.3.	Nastajanje zvuka	155
III.4.	Podjela i konstrukcijske razlike	156
III.4.1.	Osjetljivost i efikasnost	156
III.4.2.	Zvučnici niske i srednje osjetljivosti	156
III.4.3.	Zvučnici visoke osjetljivosti	157
III.4.4.	Zvučnici najviše osjetljivosti	158
III.5.	Sastavni dijelovi dinamičkih zvučnika	158
III.5.1.	Zavojnica	158
III.5.2.	Nosač zavojnice	159
III.5.3.	Odnos zavojnice i magnetskog procjepa	160
III.5.4.	Magneti dinamičkih zvučnika	162
III.5.4.1.	Radna točka zvučničkog magneta	163
III.5.4.2.	Linearnost elektromagnetskog pretvarača	164
III.5.4.3.	Utjecaj temperature na magnet	165
III.5.5.	Ferofluid	166
III.5.6.	Tip ovjesa membrane	167
III.5.7.	Membrane	168
III.5.7.1.	Oblik membrane	169
III.5.7.2.	Materijali za izradu membrane	169
III.5.7.3.	Metalne membrane	171
III.5.7.4.	Oblici presjeka konusnih membrana	171
III.5.7.5.	Rezonancije i kavitacije konusnih membrana	172
III.5.8.	Kupola	176
III.5.9.	Spojni vodovi	176
III.5.10.	Ljepila	177
III.6.	Osobine elektromehaničkih pretvarača	178
III.6.1.	Izobličenja i mehanička izvedba procjepa	178
III.6.2.	Mjere za uklanjanje izobličenja	180
III.6.3.	Zvučnik za najniže frekvencije - subwoofer	181
III.6.4.	Dinamičko sažimanje zvučnika	183
III.6.5.	Modul impedancije zvučnika	185
III.6.6.	Niskofrekvencijski odziv i Q faktor	187
III.6.7.	Faktor sile	188
III.6.8.	Mehanički otpor i akustička impedancija	188
III.6.9.	Pokretna masa zvučnika	189
III.6.10.	Elastičnost ovjesa	190
III.6.11.	Ekvivalentna zapremnina zvučnika	190
III.6.12.	Thiele Small značajke	190
III.6.13.	Zvučna snaga i usmjerenost	192
III.6.14.	Referentna efikasnost	194
III.6.15.	Primjer analize pomoću T-S značajki	194
III.6.16. III.6.16.1. . III.6.16.2. III.6.16.3.	Mjerenje zvučnika za Thielle-Small sintezu Električna analogna shema zvučnika, izvod osnovne teorije Mjerenje značajki zvučnika Primjer mjerenja Thielleovom metodom	197 198 . 201 219
III.6.17.	Wignerova distribucija	221
III.6.18.	Zaključak	225
IV	ELEKTRODINAMIČKI ZVUČNIK U KUTIJI	226

IV.1.	Uvod	226
IV.2.	Zatvorena zvučna kutija	226
IV.2.1.	Kompromisi	228
IV.2.2.	Akustičko prigušenje	229
IV.2.3.	Relacije za projektiranje zatvorene kutije	230
IV.2.4.	Postupak proračuna	231
IV.2.5.	Primjer proračuna potpuno zatvorene kutije	232
IV.3.	Bas refleks zvučnička kutija	233
IV.3.1.	Relacije za projektiranje bas refleks kutije	235
IV.3.2.	Postupak proračuna	236
IV.3.3.	Primjer proračuna bas refleks kutije	237
IV.3.4.	Proračun bas refleksa s obzirom na arhitektonsku akustiku	239
IV.4.	Zvučnik s lijevkom	244
IV.4.1.	Projekt lijevka	247
IV.4.2.	Proračun zvučnika s lijevkom	249
IV.4.3.	Primjer proračuna zvučnika s lijevkom	251
IV.5.	Sinteza elektrodinamičkog zvučnika iz parametara zvučničkog sustava	252

V	SKRETNICE	262

V.1.	Uvod	262
V.2.	Relacije najčešće korištenih pasivnih skretnica	268
V.2.1.	Butterworth skretnica prvog reda ( 6 dB/oktavi)	268
V.2.2.	Butterworth skretnica drugog reda (12 dB/oktavi)	271
V.2.3.	Linkwitz-Rilay skretnica drugog reda (12 dB/oktavi)	274
V.2.4.	Butterworth skretnica trećeg reda (18 dB/oktavi)	277
V.2.5.	Butterworth skretnica četvrtog reda (24 dB/oktavi)	280
V.2.5.	Linkwitz-Rilay skretnica četvrtog reda (24 dB/oktavi)	283

VI	SINTEZA ZVUČNIČKOG SUSTAVA	287

VI.1.	Uvod	287
VI.2.	Kako započeti projekt zvučnika – izbor pristupa	292
VI.2.1.	Impulsno koherenti pristup	293
VI.2.2.	Projekt linearnog odziva ili objektivni pristup	294
VI.2.3.	Minimalistički subjektivni pristup	295
VI.2.4 .	Zvučnici visoke efikasnosti i zvučnici s lijevkom	295
VI.2.5.	Elektrostatički planarni zvučnici	296
VI.2.6.	Elektromagnetski riboni i planarni zvučnici	297
VI.3.	Izbor zvučnika pri sintezi zvučničkog sustava	298
VI.3.1.	Jednolikost pomaka	298
VI.3.2.	Vlastito prigušenje membrana	298
VI.3.3.	Magnetske nelinearnosti	299
VI.3.4.	Način izbora dinamičkog zvučnika	299
VI.4.	Primijenjivost različitih tipova zvučnika	300
VI.4.1.	Izbor zvučnika s papirnatom konusnom membranom	300
VI.4.2.	Izbor zvučnika s bextren konusnom membranom	301
VI.4.3.	Izbor visokotonca s kupolom od mekog materijala	302
VI.4.4.	Izbor polypropylenskih zvučnika	303
VI.4.5.	Izbor visokotonca s metalnom kupolom	303
VI.4.6.	Izbor visokotonca s piezopolimernim filmom	303
VI.5.	Izbor zvučnika prema membranama od krutih materijala	304
VI.5.1.	Aluminijske membrane	304
VI.5.2.	Membrane od ekspandirane pjene – stiropor	305
VI.5.3.	Membrane od ugljičnih vlakana	305
VI.5.4.	Kevlar membrane	306
VI.5.5.	Kompozitne tehnologija izrade membrane	306
VI.6.	Zvučnički sustav s dva zvučnika	306
VI.7.	Postupak sinteze	309
VI.8.	Podjela snage u višepojasnom zvučniku	313
VI.9.	Konstrukcija skretnice	317
VI.10.	Mehanička konstrukcija zvučničke kutije	319
VI.10.1.	Sprječavanje refleksija	319
VI.10.2.	Unutrašnja apsorpcija	320
VI.10.3.	Prigušenje	321
VI.10.4.	Rezonantne frekvencije i oblik kutije	321
VI.10.5.	Debljina stjenki, površina i materijal	322
VI.10.6.	Ukrućenja	322
VI.11.	Zaključak	322
VI.12.	Računalski programi za projektiranje	323
VI.13.	Literatura III, IV, V i VI dio	333

VII	IZLAZNO POJAČALO SNAGE	342

VII.1.	Uvod	342
VII.2.	Izbor aktivnih elemenata	344
VII.2.1.	Elektronske cijevi i tranzistori	344
VII.2.1.1.	Tranzistori	344
VII.2.1.2.	Usporedba bipolarnog tranzistora i MOSFET	345
VII.2.1.3.	Elektronske cijevi	346
VII.3.	Sklopovska rješenja	350
VII.3.1.	Aktivni i pasivni simetrični ulazi i izlazi	351
VII.3.2.	Rješenje ulaznog sklopa	352
VII.3.3.	Sprezanje zvučnika i pojačala	355
VII.3.4.	Utjecaj modula impedancije zvučnika	356
VII.3.5.	Rješenje izlaznog sklopa	359
VII.3.5.1.	Izlazni transformator	361
VII.3.5.2.	Direktno spojeni teret	363
VII.3.6.	Klase rada pojačala	367
VII.3.7.	Sklopovi ispravka greške	375
VII.3.8.	Potreban iznos snage	379
VII.3.9.	Optimalna konfiguracija	381
VII.3.10.	Rješenje ispravljača audio pojačala	382
VII.4.	Prilagođenje impedancije i dinamička snaga	385
VII.5.	Umošćavanje pojačala snage	387
VII.6.	Rješenja sklopova zaštite i karakter termalne disipacije	387
VII.7.	Tehnologija materijala	394
VII.7.1.	Tiskane pločice	395
VII.7.2.	Pasivni elementi	396
VII.8.	Objektivne značajke zvuka	399
VII.8.1.	Frekvencijski odziv	400
VII.8.2.	Odziv spektra snage	400
VII.8.3.	Mjerenje šuma	401
VII.8.4.	Mjerenja izobličenja	402
VII.8.4.1.	Totalno harmonijsko izobličenje + šum	402
VII.8.4.2.	Impulsna izobličenja pojačala s negativnom povratnom reakcijom	405
VII.8.4.3.	Slew rate izobličenja	406
VII.8.4.4.	Mjerenje intermodulacije IMD	407
VII.8.4.5.	SMPTE i DIM metoda	407
VII.8.5.	Damping faktor	408
VII.8.6.	Značajka pojačala iz primjera	410
VII.8.7.	Utjecaj nekih novijih čimbenika na kvalitetu	411
VII.9.	Konačna izvedba, masa i dimenzije	412
VII.10.	Atesti i pouzdanost	413
VII.11.	Subjektivne značajke zvuka	413
VII.12.	Zaključci	415
VII.13.	Literatura	416

VIII	ZVUČNIČKI VODOVI	421

VIII.1.	Osnove	421
VIII.1.1.	Princip konstantnog napona	422
VIII.2.	Induktivitet i kapacitet voda	423
VIII.2.1.	Struje zvučnika	426
VIII.2.2.	Otpor	428
VIII.2.3.	Promjena frekvencijskog odziva	428
VIII.2.4.	Nepravilni modul impedancije dinamičkog zvučnika.	429
VIII.2.5.	Situacija u praksi	430
VIII.2.6.	Bas i otpor voda	431
VIII.2.7.	Utjecaj damping faktora	431
VIII.2.8.	Utjecaj otpora i induktiviteta	432
VIII.3.	Tipovi vodova	433
VIII.3.1.	Vodovi s paralelnim vodičima	433
VIII.3.2.	Utjecaj geometrije paralelnih vodiča	433
VIII.3.3.	Vodovi većeg presjeka	434
VIII.3.4.	Dvostruka parica	434
VIII.3.5.	Koaksijalni i tvinaksijalni vodovi	435
VIII.3.6.	Individualno izolirani mnogostruki vodovi	436
VIII.3.7.	Vodovi s isprepletenim trakama i licnama	437
VIII.4.	Svojstva bakra kao vodiča	437
VIII.5.	Tipične vrijednosti značajki zvučničkih vodova	438
VIII.6.	Druge linearne greške	439
VIII.6.1.	Skin efekt i galvanizacija plemenitim metalima	439
VIII.6.2.	Šentirajući kapacitet	441
VIII.6.3.	Spajanje zvučnika s dva spojna voda	441
VIII.7.	Nelinearne greške	442
VIII.7.1.	Materijal vodova	442
VIII.7.2.	Elektroni	442
VIII.7.3.	Električno polje	443
VIII.7.4.	Vanjska geometrija voda	444
VIII.7.5.	Nečistoće	445
VIII.7.6.	Galvanizacija	446
VIII.7.7.	Mehanički stres	446
VIII.7.8.	Dielektrički materijali	446
VIII.7.9.	Polarizacija	447
VIII.7.10.	Vodovi bez izolatora	447
VIII.7.11.	Magnetostrikcija	448
VIII.7.12.	Efekt blizine	449
VIII.7.13.	Vanjski utjecaji na otpor vodiča	449
VIII.7.14.	Radiofrekvencijske smetnje	450
VIII.8.	Zaključak	450
VIII.9.	Literatura	453

	Popis pojmova	454
	Bilješka o piscu Prilog - Analiza odziva računalom	463 464