o knjizi

akustika prostorija

zvučnici

pojačala

spojni kabeli

mjerenja

pitanja i odgovori

razno

links

AKUSTIKA PROSTORIJA

ZVUČNICI, POJAČALA I SPOJNI VODOVI

1998 -500 str. - 22x15 cm-250 ilustracija-20 tablica-370 referenci-kazalo-ISBN 953-97685-0-0 UDK 681.84 : 534.84

OPĆENITO O KNJIZI

SPONZORI I TISKARA

KATALOGIZACIJA

SADRŽAJ PREDGOVOR

GDJE SE PRODAJE

RECENZIJE

HIFI

MAJSTOR

SLOBODNA DALMACIJA

SVIJET ELEKTRONIKE

NOVI LIST

BANAK

CROSAT

SVET ELEKTRONIKE

HI FI JOURNAL

 

Predgovor i sadržaj
Ova knjiga napisana je u cilju pružanja saznanja o predviđanju buke, akustici prostora, elektrodinamičkim zvučnicima, skretnicama zvučnickih sustava, pojačalima snage i spojnim vodovima svim zainteresiranima. Pored toga, u većini poglavlja prikazani su izračunati primjeri u formi zadataka. Ti primjeri tipični su u praksi, a u knjizi su rješeni analitičkim metodama ili računalom. Knjiga je namijenjena u prvom redu onima koji se profesionalno bave problemima akustike i elektroakustike pa zbog toga mnogi izvodi nisu u cijelosti izvedeni, nego su dani u obliku koji ima najveću korist u praksi. Neophodno fizikalno i grafičko objasnjenje svih pojava uvijek se iznosi u cijelosti. Osim onih koji su profesionalno vezani za akustiku, vrlo veliki broj ljudi bavi se visokom vjernošću reprodukcije kao hobijem, bilo kao slušatelj - diskofil ili amater konstruktor. I oni mogu pronaći u ovoj knjizi obilje korisnih informacija i uputa za poboljšanje postojećih i konstrukciju novih sustava reprodukcije ili akustike prostorija. Pored toga, pri pisanju ove knjige, drugi cilj je bio učiniti akustiku dostupnijom širem krugu zainteresiranih te poboljšati komunikaciju izmedu korisnika, projektanata i proizvodača na području akustike i elektroakustike. Saznanja o nacinima rješavanja problema koji se javljaju u praksi, omogucavaju pristup analizi i sintezi akustike prostorija, posebno tzv. malih prostorija, kao sto su prevodilačke kabine, glazbene slušaonice, multimedijalne prostorije i studiji za snimanje. Pri analizi usvojen je popularni pristup, pisan jednostavnim jezikom i bez opsirne matematicke analize, ali predocene su bitne relacije kojima se brzo mogu izracunati najvaznije znacajke. Gdje god je to bilo moguce, slozena matematicka analiza je nadopunjena ili zamijenjena grafickim prikazima (cca. 250 slika i fotografija te 20 tabela). Zbog toga se ova knjiga moze smatrati uvodnom za navedeno podrucje. U prvom dijelu dani su elementarni pojmovi o buci i fizickim procesima nastajanja zvuka te interakcijama zvučnih valova s prostorijom, kao i o najvaznijim fizioloskim i psiholoskim faktorima s tim u vezi.
U tom podrucju od primarne vaznosti je zastita ljudskog zdravlja i to – sluha.Nakon toga obraduju se metode predviđanja buke u prostorijama uz definiranje osnovnih akustickih velicina. U drugom dijelu razmatra se akusticka obrada prostora uz analizu svojstava zvučnih polja i njihove interakcije s elementima akusticke obrade prostora, uz mnoge upute i savjete za projektiranje novih ili poboljšanje akustike postojecih prostora. Posebno su detaljno obradeni primjeri akusticke obrade kabina za prevodenje, slusaonica za reprodukciju glazbe visoke vjernosti, multimedijske prostorije za surround reprodukciju i studija za snimanje. Buduci da je najvaznija namjena takvih prostora reprodukcija snimljene glazbe putem zvučnika, a poznavanje osobina zvučnika je preduvjet pristupu akusticke analize prostora, u trecem dijelu analiziraju se zvučnici. Najrasireniji su elektrodinamicki pretvaraci; njima je posvecena najvisa pozornost. Detaljno su obradene najvažnije elektricne, mehanicke i magnetske znacajke zvučnika, kao i nacini postave i ugradnje u prostorijama za reprodukciju. Sve relevantne znacajke su numericki prikazane, uz izracunate primjere, a prikazani su i nacini vrlo jednostavnih, ali i sofisticiranih mjerenja svih potrebnih znacajki zvučnika. U cetvrtom dijelu analiziraju se zvučnici u tri karakteristicne kutije: potpuno zatvorenoj kutiji, bas refleks kutiji i kutiji s lijevkom. Za svaki tip predocene su aproksimacijske relacije kojima se brzo, uz zadovoljavajucu tocnost, mogu proracunati zvučnicke kutije te su predstavljeni izracunati primjeri za svaki tip. Nakon proracuna zapremnine zvučnicke kutije, u petom dijelu analiziraju se skretnice potrebne za realizaciju visepojasnih zvučnickih sustava. Za sve popularne tipove skretnica predstavljene su relacije za projektiranje i prikazani su izracunati primjeri. Nakon toga, u sestom dijelu, prikazan je postupak sinteze visepojasnog zvučnika s naglascima na izboru pristupa sintezi i mehanickoj konstrukciji zvučnickih kutija. Potom slijedi prikaz najpoznatijih racunalskih programa. Za najbolje funkcioniranje zvučnik treba postaviti u prostoriju s odgovarajucom akustikom, ali potrebno je i vrlo kvalitetno pojacalo snage koje ce ga pobudivati. Zbog toga knjiga, u sedmom dijelu, analizira pojacala snage vrhunske kakvoce..
Analizirani su aspekti sklopovskih rjesenja ulaznog i izlaznog stupnja pojacala snage poluvodicke i termoionske konstrukcije, izlaznih transformatora cijevnih pojacala, razmotreni su zahtjevi ispravljaca za visoku kakvocu reprodukcije, analizirani su sklopovi zastite, negativne povratne reakcije i karakter termalne disipacije Nakon sklopovskih rjesenja, razmotrena je tehnologija materijala te objektivne znacajke zvuka uz sva relevantna akusticka mjerenja. Spominju se programi za crtanje elektricnih shema, optimizaciju sklopova i autoruteri za izradu tiskanih plocica. Jedan cesto zanemareni element elektroakustickog sustava ostavljen je za osmi, zavrsni dio, ove knjige – to su zvučnicki vodovi. Sistematski su obradeni najvazniji aspekti zvučnickih vodova kako u linearnom, tako i u nelinearnom podrucju. Pored toga, predstavljene su i upute kako izabrati najtočniji vod, a to je upravo onaj koji ima najvjerniju reprodukciju. Knjigu u cijelosti mogu razumjeti citatelji s elementarnim znanjima o sirenju zvučnih valova i nekim elektroakustickim predznanjima. Buduci da je zamisljena kao uvod u navedenu temu, matematicka obrada je minimalna. Svaki citatelj koji zahtjeva dublje analiticko sagledavanje neke od navedenih tema upucuje se na proucavanje detaljno navedene literature. Pored toga, potrebno je elementarno poznavanje matematickih funkcija, a citatelji s ogranicenom matematickom izobrazbom mogu preskociti neke analiticke hipoteze. Literatura u obradivanom podrucju je toliko preopširna da je prakticki nemoguce navesti sve izvore, medutim, koliko se to moglo, u tekstu su poimenicno navedeni autori mnogih teorija, hipoteza, otkrica i izuma, a najvaznija literatura navedena je po zavrsetku svake tematske cjeline. Citirano je vise od 370 najvaznijih izvora. Na kraju je popis važnijih pojmova koji se u knjizi spominju te prilozi sponzora koji su omogucili tiskanje ove knjige.

 

Sadržaj

1

 

Predgovor

12

 

Uvod

15

I

PREDVIĐANJE RAZINE BUKE U POLUJEČNOM PROSTORU

17

 

 

 

I.1.

Osnove

17

I.2.

Buka i sluh

17

I.3.

Krivulje kriterija za buku

20

I.4.

Snaga, intenzitet i gustoća energije zvučnog izvora

23

I.4.1.

Snaga

23

I.4.2.

Intenzitet

23

I.4.3.

Gustoća zvučne energije

24

I.5.

Razine

24

I.5.1.

Razina zvučne snage

24

I.5.2.

Razina zvučnog intenziteta

25

I.5.3.

Razina zvučnog tlaka

25

I.5.3.1.

A-filtrirana zvučna razina

26

I.5.3.2.

Leq – ekvivalentna stalna zvučna razina

26

I.6.

Spektar zvuka

27

I.7.

Višestruki izvori

29

I.8.

Zvuk u prostoriji

29

I.8.1.

Razina zvučnog tlaka direktnog zvuka

29

I.8.2.

Ispravak razine zvučne snage izvora

30

I.8.3.

Vrijeme odjeka

31

I.8.4.

Određivanje točne vrijednosti koeficijenta m

32

I.8.5.

Razina zvučnog tlaka reflektiranog zvuka

33

I.8.5.1.

Iznos potrebne zvučne apsorpcije

34

I.8.6.

Razina zvučnog tlaka direktnog + reflektiranog zvuka

35

I.8.7.

Razina zvučne snage – razina zvučnog tlaka (LW – Lp)

35

I.8.8.

Višestruki izvori buke

37

I.8.9.

Akustički dvodimenzionalni prostor

38

I.8.10.

Višestruki izvori

40

I.9.

Predviđanje razine buke u prostoriji iz razine zvučne snage i faktora usmjerenosti Q

41

I.10.

Precizna metoda predviđanja buke u poluječnim prostorima

45

I.10.1

Uvod

45

I.10.2.

Precizni proračun razine buke

45

I.11.

Zaključak

50

I.12.

Literatura

51

 

 

 

II

ANALIZA I SINTEZA AKUSTIČKI MALIH PROSTORIJA

53

 

 

 

II.1.

Uvod

53

II.2.

Osnove

54

II.3.

Tipovi akustičkih signala i svojstva prirodnih zvučnih izvora

57

II.4.

Stojni valovi

59

II.5.

Prirodne ili vlastite frekvencije prostorije

60

II.6.

Odjek ili reverberacija

63

II.7.

Apsorpcija, refleksija, difuzija

66

II.7.1.

Koeficijenti apsorpcije

75

II.8.

Fluter ili lepršava jeka

76

II.9.

Pozicioniranje zvučnika sa stajališta akustike prostorije

77

II.9.1.

Interakcija zvuka s bliskim zidom – rani zvuk

77

II.9.2.

Interakcija zvuka s modovima prostorije – ustaljeno stanje

80

II.9.3.

Utjecaj usmjerenosti izvora

81

II.9.4.

Stereo prezentacija i binauralna lokalizacija

82

II.10.

Akustička izobličenja

83

II.10.1.

Zvučne slike

84

II.10.2.

Prostorni utisak

84

II.10.3.

II.11.

Frekvencijski odziv (niskih frekvencija)

Mjerenja akustike prostorija

85

86

II.11.1.

Mjerenje frekvencijskog odziva

88

II.11.2.

Mjerenje vremena odjeka

90

II.11.3.

Ostala mjerenja

90

II.11.4.

FFT analiza

91

II.11.5.

MLS analiza

94

II.11.6.

Impulsni odziv klasičnom i MLS metodom

95

II.11.7.

Frekvencijski odziv MLS metodom

97

II.11.8.

Ostale pogodnosti MLS metoda

97

II.11.9.

TDS metoda

98

II.12.

Akustičko projektiranje malih prostorija

101

II.12.1.

Projektiranje slušaonice

101

II.12.1.1.

Oblik i veličina prostorije

102

II.12.1.2

Vremenske značajke odjeka

104

II.12.1.3.

Raspored u prostoriji

107

II.12.2.

Projektiranje prevodilačke kabine simultanog prevođenja

110

II.12.3.

Projektiranje multimedijske prostorije

114

II.12.3.1.

Uvod

114

II.12.3.2.

Izolacija buke

114

II.12.3.3.

Geometrija prostorije

115

II.12.3.4.

Upravljanje zvučnim poljem

115

II.12.3.5.

Postava zvučnika

117

II.12.3.6.

Primjer idealne prostorije za kućno kino

117

II.12.4.

Projektiranje malog studija i kontrolne režije za snimanje

121

II.12.4.1.

Uvod

121

II.12.4.2.

Izbor prostora i ciljevi projekta studija

121

II.12.4.3.

Odjek studija

122

II.12.4.4.

Studijska izolacija ili separacija

125

II.12.4.5.

Difuzija studija

125

II.12.4.6.

Razina ambijentalne buke studija

127

II.12.4.7.

Prikaz svih specifikacija studija

127

II.12.4.8.

Postupak sinteze studija

128

II.12.4.9.

Konstrukcija elemenata i akustičkih obloga studija

129

II.12.4.10.

Kontrolna režija

132

II.12.4.11.

Postupak sinteze kontrolne režije

134

II.12.4.12.

Akustički kriteriji kontrolne režije

135

II.12.4.13.

Specificiranje reverberacije kontrolne režije

136

II.12.4.14.

Difuzija zvuka u kontrolnoj režiji

136

II.12.4.15.

Razina buke ambijenta

138

II.12.4.16.

Konstrukcija elemenata i akustičkih obloga kontrolne kabine

139

II.12.4.17.

Prikaz svih specifikacija kontrolne režije

142

II.12.4.18.

Pretkomora

144

II.12.4.19.

Konstrukcija elemenata i akustičkih obloga pretkomore

144

II.12.4.20.

Zaključak

144

II.13.

Literatura

145

 

 

 

III

ELEKTRODINAMIČKI ZVUČNICI

153

 

 

 

III.1.

Uvod

153

III.2.

Dinamički zvučnik

153

III.3.

Nastajanje zvuka

155

III.4.

Podjela i konstrukcijske razlike

156

III.4.1.

Osjetljivost i efikasnost

156

III.4.2.

Zvučnici niske i srednje osjetljivosti

156

III.4.3.

Zvučnici visoke osjetljivosti

157

III.4.4.

Zvučnici najviše osjetljivosti

158

III.5.

Sastavni dijelovi dinamičkih zvučnika

158

III.5.1.

Zavojnica

158

III.5.2.

Nosač zavojnice

159

III.5.3.

Odnos zavojnice i magnetskog procjepa

160

III.5.4.

Magneti dinamičkih zvučnika

162

III.5.4.1.

Radna točka zvučničkog magneta

163

III.5.4.2.

Linearnost elektromagnetskog pretvarača

164

III.5.4.3.

Utjecaj temperature na magnet

165

III.5.5.

Ferofluid

166

III.5.6.

Tip ovjesa membrane

167

III.5.7.

Membrane

168

III.5.7.1.

Oblik membrane

169

III.5.7.2.

Materijali za izradu membrane

169

III.5.7.3.

Metalne membrane

171

III.5.7.4.

Oblici presjeka konusnih membrana

171

III.5.7.5.

Rezonancije i kavitacije konusnih membrana

172

III.5.8.

Kupola

176

III.5.9.

Spojni vodovi

176

III.5.10.

Ljepila

177

III.6.

Osobine elektromehaničkih pretvarača

178

III.6.1.

Izobličenja i mehanička izvedba procjepa

178

III.6.2.

Mjere za uklanjanje izobličenja

180

III.6.3.

Zvučnik za najniže frekvencije - subwoofer

181

III.6.4.

Dinamičko sažimanje zvučnika

183

III.6.5.

Modul impedancije zvučnika

185

III.6.6.

Niskofrekvencijski odziv i Q faktor

187

III.6.7.

Faktor sile

188

III.6.8.

Mehanički otpor i akustička impedancija

188

III.6.9.

Pokretna masa zvučnika

189

III.6.10.

Elastičnost ovjesa

190

III.6.11.

Ekvivalentna zapremnina zvučnika

190

III.6.12.

Thiele Small značajke

190

III.6.13.

Zvučna snaga i usmjerenost

192

III.6.14.

Referentna efikasnost

194

III.6.15.

Primjer analize pomoću T-S značajki

194

III.6.16.

III.6.16.1. .

III.6.16.2.

III.6.16.3.

Mjerenje zvučnika za Thielle-Small sintezu

Električna analogna shema zvučnika, izvod osnovne teorije

Mjerenje značajki zvučnika

Primjer mjerenja Thielleovom metodom

197

198 .

201

219

III.6.17.

Wignerova distribucija

221

III.6.18.

Zaključak

225

IV

ELEKTRODINAMIČKI ZVUČNIK U KUTIJI

226

 

 

 

IV.1.

Uvod

226

IV.2.

Zatvorena zvučna kutija

226

IV.2.1.

Kompromisi

228

IV.2.2.

Akustičko prigušenje

229

IV.2.3.

Relacije za projektiranje zatvorene kutije

230

IV.2.4.

Postupak proračuna

231

IV.2.5.

Primjer proračuna potpuno zatvorene kutije

232

IV.3.

Bas refleks zvučnička kutija

233

IV.3.1.

Relacije za projektiranje bas refleks kutije

235

IV.3.2.

Postupak proračuna

236

IV.3.3.

Primjer proračuna bas refleks kutije

237

IV.3.4.

Proračun bas refleksa s obzirom na arhitektonsku akustiku

239

IV.4.

Zvučnik s lijevkom

244

IV.4.1.

Projekt lijevka

247

IV.4.2.

Proračun zvučnika s lijevkom

249

IV.4.3.

Primjer proračuna zvučnika s lijevkom

251

IV.5.

Sinteza elektrodinamičkog zvučnika iz parametara zvučničkog sustava

252

 

 

 

V

SKRETNICE

262

 

 

 

V.1.

Uvod

262

V.2.

Relacije najčešće korištenih pasivnih skretnica

268

V.2.1.

Butterworth skretnica prvog reda ( 6 dB/oktavi)

268

V.2.2.

Butterworth skretnica drugog reda (12 dB/oktavi)

271

V.2.3.

Linkwitz-Rilay skretnica drugog reda (12 dB/oktavi)

274

V.2.4.

Butterworth skretnica trećeg reda (18 dB/oktavi)

277

V.2.5.

Butterworth skretnica četvrtog reda (24 dB/oktavi)

280

V.2.5.

Linkwitz-Rilay skretnica četvrtog reda (24 dB/oktavi)

283

 

 

 

VI

SINTEZA ZVUČNIČKOG SUSTAVA

287

 

 

 

VI.1.

Uvod

287

VI.2.

Kako započeti projekt zvučnika – izbor pristupa

292

VI.2.1.

Impulsno koherenti pristup

293

VI.2.2.

Projekt linearnog odziva ili objektivni pristup

294

VI.2.3.

Minimalistički subjektivni pristup

295

VI.2.4 .

Zvučnici visoke efikasnosti i zvučnici s lijevkom

295

VI.2.5.

Elektrostatički planarni zvučnici

296

VI.2.6.

Elektromagnetski riboni i planarni zvučnici

297

VI.3.

Izbor zvučnika pri sintezi zvučničkog sustava

298

VI.3.1.

Jednolikost pomaka

298

VI.3.2.

Vlastito prigušenje membrana

298

VI.3.3.

Magnetske nelinearnosti

299

VI.3.4.

Način izbora dinamičkog zvučnika

299

VI.4.

Primijenjivost različitih tipova zvučnika

300

VI.4.1.

Izbor zvučnika s papirnatom konusnom membranom

300

VI.4.2.

Izbor zvučnika s bextren konusnom membranom

301

VI.4.3.

Izbor visokotonca s kupolom od mekog materijala

302

VI.4.4.

Izbor polypropylenskih zvučnika

303

VI.4.5.

Izbor visokotonca s metalnom kupolom

303

VI.4.6.

Izbor visokotonca s piezopolimernim filmom

303

VI.5.

Izbor zvučnika prema membranama od krutih materijala

304

VI.5.1.

Aluminijske membrane

304

VI.5.2.

Membrane od ekspandirane pjene – stiropor

305

VI.5.3.

Membrane od ugljičnih vlakana

305

VI.5.4.

Kevlar membrane

306

VI.5.5.

Kompozitne tehnologija izrade membrane

306

VI.6.

Zvučnički sustav s dva zvučnika

306

VI.7.

Postupak sinteze

309

VI.8.

Podjela snage u višepojasnom zvučniku

313

VI.9.

Konstrukcija skretnice

317

VI.10.

Mehanička konstrukcija zvučničke kutije

319

VI.10.1.

Sprječavanje refleksija

319

VI.10.2.

Unutrašnja apsorpcija

320

VI.10.3.

Prigušenje

321

VI.10.4.

Rezonantne frekvencije i oblik kutije

321

VI.10.5.

Debljina stjenki, površina i materijal

322

VI.10.6.

Ukrućenja

322

VI.11.

Zaključak

322

VI.12.

Računalski programi za projektiranje

323

VI.13.

Literatura III, IV, V i VI dio

333

 

 

 

VII

IZLAZNO POJAČALO SNAGE

342

 

 

 

VII.1.

Uvod

342

VII.2.

Izbor aktivnih elemenata

344

VII.2.1.

Elektronske cijevi i tranzistori

344

VII.2.1.1.

Tranzistori

344

VII.2.1.2.

Usporedba bipolarnog tranzistora i MOSFET

345

VII.2.1.3.

Elektronske cijevi

346

VII.3.

Sklopovska rješenja

350

VII.3.1.

Aktivni i pasivni simetrični ulazi i izlazi

351

VII.3.2.

Rješenje ulaznog sklopa

352

VII.3.3.

Sprezanje zvučnika i pojačala

355

VII.3.4.

Utjecaj modula impedancije zvučnika

356

VII.3.5.

Rješenje izlaznog sklopa

359

VII.3.5.1.

Izlazni transformator

361

VII.3.5.2.

Direktno spojeni teret

363

VII.3.6.

Klase rada pojačala

367

VII.3.7.

Sklopovi ispravka greške

375

VII.3.8.

Potreban iznos snage

379

VII.3.9.

Optimalna konfiguracija

381

VII.3.10.

Rješenje ispravljača audio pojačala

382

VII.4.

Prilagođenje impedancije i dinamička snaga

385

VII.5.

Umošćavanje pojačala snage

387

VII.6.

Rješenja sklopova zaštite i karakter termalne disipacije

387

VII.7.

Tehnologija materijala

394

VII.7.1.

Tiskane pločice

395

VII.7.2.

Pasivni elementi

396

VII.8.

Objektivne značajke zvuka

399

VII.8.1.

Frekvencijski odziv

400

VII.8.2.

Odziv spektra snage

400

VII.8.3.

Mjerenje šuma

401

VII.8.4.

Mjerenja izobličenja

402

VII.8.4.1.

Totalno harmonijsko izobličenje + šum

402

VII.8.4.2.

Impulsna izobličenja pojačala s negativnom povratnom reakcijom

405

VII.8.4.3.

Slew rate izobličenja

406

VII.8.4.4.

Mjerenje intermodulacije IMD

407

VII.8.4.5.

SMPTE i DIM metoda

407

VII.8.5.

Damping faktor

408

VII.8.6.

Značajka pojačala iz primjera

410

VII.8.7.

Utjecaj nekih novijih čimbenika na kvalitetu

411

VII.9.

Konačna izvedba, masa i dimenzije

412

VII.10.

Atesti i pouzdanost

413

VII.11.

Subjektivne značajke zvuka

413

VII.12.

Zaključci

415

VII.13.

Literatura

416

 

 

 

VIII

ZVUČNIČKI VODOVI

421

 

 

 

VIII.1.

Osnove

421

VIII.1.1.

Princip konstantnog napona

422

VIII.2.

Induktivitet i kapacitet voda

423

VIII.2.1.

Struje zvučnika

426

VIII.2.2.

Otpor

428

VIII.2.3.

Promjena frekvencijskog odziva

428

VIII.2.4.

Nepravilni modul impedancije dinamičkog zvučnika.

429

VIII.2.5.

Situacija u praksi

430

VIII.2.6.

Bas i otpor voda

431

VIII.2.7.

Utjecaj damping faktora

431

VIII.2.8.

Utjecaj otpora i induktiviteta

432

VIII.3.

Tipovi vodova

433

VIII.3.1.

Vodovi s paralelnim vodičima

433

VIII.3.2.

Utjecaj geometrije paralelnih vodiča

433

VIII.3.3.

Vodovi većeg presjeka

434

VIII.3.4.

Dvostruka parica

434

VIII.3.5.

Koaksijalni i tvinaksijalni vodovi

435

VIII.3.6.

Individualno izolirani mnogostruki vodovi

436

VIII.3.7.

Vodovi s isprepletenim trakama i licnama

437

VIII.4.

Svojstva bakra kao vodiča

437

VIII.5.

Tipične vrijednosti značajki zvučničkih vodova

438

VIII.6.

Druge linearne greške

439

VIII.6.1.

Skin efekt i galvanizacija plemenitim metalima

439

VIII.6.2.

Šentirajući kapacitet

441

VIII.6.3.

Spajanje zvučnika s dva spojna voda

441

VIII.7.

Nelinearne greške

442

VIII.7.1.

Materijal vodova

442

VIII.7.2.

Elektroni

442

VIII.7.3.

Električno polje

443

VIII.7.4.

Vanjska geometrija voda

444

VIII.7.5.

Nečistoće

445

VIII.7.6.

Galvanizacija

446

VIII.7.7.

Mehanički stres

446

VIII.7.8.

Dielektrički materijali

446

VIII.7.9.

Polarizacija

447

VIII.7.10.

Vodovi bez izolatora

447

VIII.7.11.

Magnetostrikcija

448

VIII.7.12.

Efekt blizine

449

VIII.7.13.

Vanjski utjecaji na otpor vodiča

449

VIII.7.14.

Radiofrekvencijske smetnje

450

VIII.8.

Zaključak

450

VIII.9.

Literatura

453

 

 

 

 

Popis pojmova

454

 

Bilješka o piscu

Prilog - Analiza odziva računalom

463

464