o knjizi

akustika prostorija

zvučnici

pojačala

spojni kabeli

mjerenja

pitanja i odgovori

Links

Site Map

Q&A 1

Rješavanje problema akustike prostorije programom AcousticX, Modifikacija Scaan Morel sustava, Linkovi na software za akustiku...

Q&A 2

Konstrukcija subwoofera programom Speakershop, izračunavanje T-S parametera...

Q&A 3

Hedlund horn, razne teme sa konferencija i upiti posjetitelja...

Q&A 4

Samogradnja pojačala snage, linkovi na pretpojačala i pojačala, stalci za kablove, soft clip itd…

Q&A 5

Proračun subwoofera, podešavanje razglasnog sustava, podešavanje akustike prostorije, aktivna amplifikacija…

 

 

Od postavljanja rubrike Pitanja i odgovori br.2, primio sam vise od 100 e-maila u kojima su postavljena pitanja o akustici prostorija, zvučnicima, pojačalima i spojnim kabelima. Posjetitelji odgovore na najzanimljivija pitanja mogu naći ovdje. Svoje pitanje lako će prepoznati, iako sam ih nešto skratio, a neka imena sam im naveo samo inicijalima. Nadam se da će posjetitelji shvatiti kako nisam u mogućnosti odgovoriti baš na sva postavljena pitanja… Pored toga ovaj broj rubrike osvježio sam i sa nekim prilozima sa news grupa u kojimaje živa diskusija o akustici i elektroakustici…

 

Ivan Ivanovski adi@mt.net.mk

Date: Sun, 16 Jul 2000 15:00:47 +0200

Jas sum od Makedonija i sakam da te prasam dali spisanieto moze da mi go ispratis i kolku pari ke bide? ...Jas sum pocetnik i ne znam dali ke moze da mi posluzi knigata ... Ve molam kazete mi ja točnata cena ako bi možele …i dali iskreno bi mi pomognala knigata za izrabotka na zvučnici?

 

Poštovani Gosp. Ivanovski,

cijena knjige u maloprodaji u Hrvatskoj je oko 300,oo Kn a prodajna mjesta možete vidjeti na

prodaja.htm

poštanski troškovi za inozemstvo iznose oko 80,oo Kn

Knjiga u većem dijelu analizira zvučničke sustave. Cjeloviti sadržaj knjige možete vidjeti na:

prdgv.htm

Svi upiti za daljnju distribuciju knjige su dobrodošli na mail: ozren_bilan@rocketmail.com

Posebna ponuda za kupnju knjige AKUSTIKA PROSTORIJA posjetiteljima site-a:

Želim kupiti knjigu s 25% popusta (Važi samo u RH)

 

 

Miroslav Ivanek mivanek@mailcity.com

Subject: Hedlund

Poštovani gospodine Bilan,

moj projekt horni je završen, više o cijelom projektu na nabrzinu sklepanoj stranici na:

http://www.adminsoft.ch/Hedlund/HedStart.htm

Pozdrav,

Miroslav Ivanek

Gosp. Ivanek,

Sa vašeg sitea posudio sam jednu sliku. Izgleda odlično. Čestitam

Originalni Hedlund horn i sve nacrte za izradu možete vidjeti na ovdje

 

s...@procom-ing.si wrote:

tražim proizvođača kabela, koje spominjete u svojoj knjizi, puno hvala za podatke, jer ih u Ljubljani ne mogu naći

lijepi pozdrav

S..

 

Postovani Gosp. S...,

Kabele možete sami napraviti prema podacima sa sitea vodovi.htm

isto tako u časopisu SVET ELEKTRONIKE iz Ljubljane, navedeni su detaljni opisi audiofilskih kablova. Mislim, da će ih redakcija SVET ELEKTRONIKE uskoro nuditi kao kit.

Pokušajte se obratiti redakciji, adresa je

AX Elektronika p.p.5127 Ljubljana

Tel:061-14-914-00, 14-914-05, fax: 061-485-688

e-mail: stik@svet-el.si

http://www.svet-el.si

Zahvaljujem na interesu za AKUSTIKU PROSTORIJA

 

 

a.l...@kiss.uni-lj.si wrote:

Pozdravljeni

Čitao sam vaš članak "Povezovalni kabli zvočnikov" u slovenskoj reviji Svet elektronike.

Na kraju priporučujete i kako možemo sami izraditi dobar high-end kabel za malo denara.

Ja bi htio narediti ovakaj kabel, ali nisam dobio tu kot nas kabel TM70 posrebreni. Pitao sam u nekoliko elektroničkih trgovina ali nisu imali takav kabel. Zato bi Vas molio, da mi kažete, gdje mogu da dobijem ovakvi kabel.

Ali imam još jedno pitanje o članku (o predzadnjem odstavku). Kabel sa prepletenom paricom 4x2mm^2, da li je ta nadomestak za TM70 u biwiringu ili se upotrebljava zajedno.

Hvala

A.L.

 

Postovani Gosp. A.L.,

Zahvaljujem na vašem interesu za članak. Kako sam obaviješten redakcija časopisa Svet Elektronike će ponuditi kao KIT komplet za izradu kabela. U ovome trenutku ne znam je li do toga već došlo. Molim Vas javite se redakciji koja će vam dati najbolje informacije:

AX Elektronika p.p.5127 Ljubljana

Tel:061-14-914-00, 14-914-05, fax: 061-485-688

e-mail: stik@svet-el.si

http://www.svet-el.si

Prepletena parica 4x2.5mm2 koristi se u biwiringu za bas ekstenziju.

Napominjem, ako napravite kabel opisan na dnu strane

vodovi.htm

presjekom 2x32x0.25 - biwiring nije potreban, jer se dobije uravnoteženiji spektar i bolja bas definicija...

Ugodna zabava...

 

m_u...@hotmail.com wrote:

Pozdrav,

Eto samo sto nisam počeo sa izgradnjom svojeg drugog LeachAmp-a. U prvi sam nagurao dosta gluposti, posto nisam najbolje stajao sa novcima, i bio sam svjestan nekih nedostataka. Eto posto sam ga uspio lijepo prodati namjeravam napraviti drugoga i to sto je bolje moguće, pa bi mi dobro došlo nekoliko korisnih savjeta ili ti trikova. U prvome sam koristio metalfilm 1% otpornike, 10000 mF filterske elektrolite, multilayer kondenzatore, 700VA napajanje, pozlaćene konektore itd. Ako imaš ikakvih prijedloga u vezi navedenoga ili nečega drugoga samo kaži.

M.

 

Čini se da si koristio dobar materijal, međutim možda je potrebno napraviti malo bolje ožičenje. Vise o tome imaš na web stranicama i u knjizi AKUSTIKA PROSTORIJA oko stranice 380. Ni u kom slučaju ne bi smio koristiti rastalne osigurače ni na zvučničkim linijama ni u mrežnom dijelu. Uostalom sve to već imaš na nekoliko mjesta opisano na webu. Isto tako treba staviti i jednu dobru zaštitu od istosmjernog napona (+/-) na zvučnicima, kašnjenje pri ukapčanju...Važno je i ožičenje elektrolita s plosnatim kabelima ili dvostranom štampom. Međutim, to se odnosi na sva pojačala, a ne samo na Leach-a.

 

m_u...@hotmail.com> wrote:

Pozdrav,

Može li koje pojašnjenje. Zašto ne koristiti rastalne osigurače? Ako misliš na filterske elektrolite, pitanje je zašto bi ih trebalo spojiti plosnatim kabelom?

M.

U najkraćim crtama:

    • osigurač nije linearni element - nego ekstremno nelinearni koji limitira (brzo promjenjivu) struju. Napravi pokus - zamjeni rastalni osigurač najobičnijim automatskim i poslušaj… što ti se čini od zvuka?
    • kod spojnih vodova unutar pojačala teče istosmjerna struja, ali zahtjevi za strujom se mijenjaju u ritmu audio signala (iznad struje mirovanja) - dakle istom brzinom kao i audio signal. Sve ono sto važi za zvučničke vodove važi i za spojne vodove unutar pojačala, a najizraženije je to kod napojnih vodova. Što im više minimiziraš induktivitet to su bolji sonični rezultati....Razmišljaj o prijenosu energije elektromagnetskim valom, a ne strujom i naponom pa će ti geometrija vodova sve razjasniti... Ovo su spojni kablovi "cobra" koje koristim (donji kabel je namjerno raširen da se uoči presjek i konstrukcija):

 

 

vhaudio@ptt.yu

Date: Mon, 26 Jun 2000 04:24:20

Za pohvalu je sto će se na Vašim stranicama naći i deo za profesionalnu audio tehniku. Sa zanimanjem očekujem nove sadržaje.

Zamolio bih Vas za T.S. parametare DYNAUDIO 22 W 75 (22 W 7506 2A) do kojih nikako ne mogu da dođem. Jedan par radi već 11 godina u kompresionoj kutiji zajedno sa visokotoncem YAMAHA JA0518A (iz NS-10 monitora) veoma korektno. Drugi par koji je kupljen malo kasnije za svaki slučaj ali posto do tog slučaja nikako da dođe pokušao bih da napravim bas-relex sistem sa nekin od visokotonaca koje Vi preporučite jer već duže vreme nisam u kontaktu sa zvučnicima za hi-fi. Početna kombinacija pre 11 godina je bila sa DYNAUDIO D 28 visokotoncem ali na filteru od 12db nije se bas pokazao, dok je na 6db (fabrička shema) bio preopterećen i nepogodan za monitoring. Druga stvar koja me zanima je da li ste probali da izmerite T.S. parametre po nekom od programa na kompjuteru? Unapred Vam se zahvaljujem na odgovoru. Ako smatrate da je pitanje interesantno za Vaše čitaoce možete objaviti odgovor u formi koja Vam odgovara.

 

Poštovani

Što se tiče mjerenja TS parametara članak "Mjerenje parametara zvučnika za Thielle-Small sintezu zvučnog sustava", Elektrotehniški Vestnik, ELVEA 2, 53.Ljubljana 1986 str. 19.-26. prikazuje točna mjerenja T-S parametara na primjerima, vrlo jednostavnim metodama bez potrebe za računalom.

Nažalost, ne znam parametre zvučnika 22W75 niti sam ih u međuvremenu uspio saznati jer se zvučnik više ne proizvodi - možda ih ima neki posjetitelj ove stranice?

Visokotonac koji posjedujete dosta je kvalitetan ali bi trebao imati i neki srednjetonski zvučnik za rad uz 22W75. Linkwitz-Riley skretnica 4. reda (skraćeno LR4) je de facto neproglašeni standard za profesionalne skretnice, a posebno studio monitore. Sastoji se od kaskade Butterworth filtera 2. reda i predstavlja vrlo veliko poboljšanje u odnosu na Butterworth 3. reda. Dobila je ime po svom izumitelju Linkwitzu, inženjeru Hewlett-Packarda koji je prvi opisao njene značajke 1976. u članku Active Crossover Networks for Non-coincident Drivers. U tom članku spomenuo je svog suradnika Rileya koji je autor ideje kaskade Butterworth filtera. Linkwitz je pokazao kako je najveća slabost Butterworth skretnice ponašanje kombiniranog akustičkog loba polarne karakteristike uzduž okomite osi. Butterworth skretnica rezultira nagnutim lobom krivulje zračenja prema zvučniku koji fazno zaostaje.

Posebnu pozornost posvetite kompenzaciji bas zvučnika. Detalje možete vidjeti na adresi

modul.htm

 

 

U nastavku priredio sam neke zanimljivije postinge o raznim temama koje sam napisao 

O TRANSMISSION LINE

> jel zna netko knjigu u kojoj bi se mogle naći upute kako napraviti transmisijsku zvučničku kutiju ?

 

Quick & Easy Transmission Line Speaker Design

Larry Sharp

http://www.audioxpress.com/bksprods/software/sof-qet.htm

$8.95

Osobno ti ne bi preporučio da razvijaš transmission line zvučnike. Kupi radije neki dobar kit...

Detalje o konstrukciji TL zvučničkih kutija imaš i na adresi:

config.htm

a programe za sintezu (nabrojeni su u gornjem članku) naći ćeš na adresi:

links.htm

U knjizi AKUSTIKA PROSTORIJA imas popisane programe kojima možeš analizirati i proračunati transmision line zvučnke - ali u biti to su aproksimacije, jer ne postoji egzaktna matematička metoda kojima se mogu analizirati. Transmission line zvučnici su rezultat dugotrajnog podešavanja... Za detaljnu matematičku analizu modela Labirinta, preporučio bih vam članak "Derivation and Correlation of a Viscous Damping Model Used in the Design of a Transmission Line Loudspeaker System", autor dr. Martin King.

 

> Kažu ljudi da nije svaki drajver za TL.

Prema Small-u prikladnost zvučnika za Transmission Line može se odrediti iz tzv. EBP (Efficiency Bandwidth Product) tj. omjera fs/Qt. Ako je fs/Qt promatranog zvučnika manje od 50 - zvučnik bi trebao biti prikladan za Transmission Line konfiguraciju. Međutim, ovoga se ne treba uvijek čvrsto držati...

 

 > jel zna netko koje su prednosti transmisijskih zvučničkih kutija ?

Zvučnici tipa Transmision Line prvi put su opisani i patentirani 1960. godine. Projektiraju se s ciljem snižavanja odziva na niskim frekvencijama s zadanim zvučnikom u odnosu na druge konfiguracije. Pored toga, cilj je i postizanje nižih iznosa izobličenja, ujednačene kakvoće reprodukcije bez obzira na glasnoću, a moguće je postići i više razine zvučnog tlaka.

Da bi razumjeli osnovni princip transmisijske linije (bez mnogo matematike), prvo moramo najelementarnije shvatiti bit projektiranja zvučničkog sustava. Svaki element zvučničkog sustava (zvučnik, kutija i bas refleks otvor) imaju svoju rezonancijsku frekvenciju. Projektant ove tri rezonancije postavlja u poseban odnos. Pri optimalnom odnosu ove rezonancije medusobno djeluju na taj način da rezultiraju zajedničkom rezonancijom zvučničkog sustava. Međutim, svaka rezonancija uvijek rezultira tzv. valovanjem odziva - frekvencijski odziv je neravnomjeran i ograničen po pitanju maksimalnog tlaka i donje granične frekvencije. U profesionalnoj tehnici ti nedostaci se kompenziraju ugradnjom zvučničkih sustava npr. zid. Vidi nekoliko završnih poglavlja u članku:

osnovez.htm

 Transmisijska linija jedno je od mogućih rješenja ovog problema na drugi način.

Krajnji cilj transmisijske linije je snižavanje Q faktora rezonancije sustava. Svako snižavanje Q faktora vodi na sirenje frekvencijskog pojasa.

O "rezonancijama" vidi na str. 290 knjige AKUSTIKA PROSTORIJA, a

o "Q faktoru" na str. 187. iste knjige (obratite pozornost na tiskarsku gresku)

Posljedica ovog postupka je sirenje frekvencijskog odziva oko rezonancijske frekvencije. Dakle, zvučnik zahvaća dublje u najniže frekvencije, a na drugoj strani ravnomjernije prijelazi na srednje frekvencije. Zrak u cijevi (koja se konstantno sužava) iza zvučnika predstavlja mehaničku impedanciju koja guši pomake membrane. Na taj način upravlja se kretanjem (pomakom) membrane kao i prirodnom rezonancijom sustava. Ispuna, cijevi gusi sve unutarnje refleksije i eventualne rezonancije. Medutim, ravnu cijev pozadi zvučnke nemoguce je napraviti u duzini 3-5 metara pa se ona redovito nekoliko puta "prelama" ili "savija". Odatle i drugo ime sustava - LABIRINT. (Interesantno je primjetiti kako neki visokotonski zvučnci i srednjetonski zvučnce koriste ovaj trik; npr. BW). Zavrsetak suzavajuce cijevi moze se i "vratiti" na prednju plocu na otvor koji na najnizim frekvencijama emitira zvučni tlak.

Druga prednost Labirinta je sto se povratni zvučn val ne reflektira od stražnje stjenke zvučnike kutije pa transmisijska linija ujedno ima neke od prednosti planarnih zvučnika - izraženu čistoću.

Razni autori daju razne omjere sužavanja cijevi. Neki zastupaju mišljenje kako je potreban sto manji odnos površina na početku i kraju cijevi. Evo nekih autora i njihovih preporučenih omjera, kao i omjera otvora - prema površini na kraju cijevi:

Autor omjer

Atkinson 1.4 .6

Bailey 1.35 .6

Dickanson 1.25-2.5 1

Radford 1.66 .75

C. Rogers 1.5 .68

R. Sanders 1.25 1

Seaford 1.1-1.5 1

D. Weems 1.5-2 1

 

Postupak projektiranja je ono sto bi smo rekli "od oka puta pi", a sastoji se u slijedecem:

1. duzina prijenosne linije treba biti otprilike ~ 1/4 valne duzine na rezonancijskoj frekvenciji Fs, a to ujedno odreduje frekvenciju pri kojoj ce odziv biti -3 dB.

2. projektom smanjujte povrsinu presjeka transmisijske linije od 1.25 – 2 puta na portu.

3. Nakon izrade, ispunite liniju apsorpcijskim materijalom. Ako je naglasen bas - dodajte ispunu. Ako je bas slab - smanjite ispunu. Ispuna efektivno povecava duzinu linije jer se brzina zvuka snizava od 0.7 do 0.9 puta.

4. ...to je sve.

Sistem ce raditi, ali nitko vam ne jamci ...kako?! Najcesce se ukrstava skretnicom prvog reda s visokotonskim zvučnkom. Za atenuaciju obvezno koristiti neinduktivne otpornike. Osobno sam analizirao ovako konstruirane zvučnke koji su mjerili ekstremno nisko i vrlo linearno u bas dijelu opsega uz zavidnu kakvocu reprodukcije, ali tek nakon mukotrpnih podesavanja. Iskustvena cinjenica je da princip TL zvučnka "ima nešto u sebi".

Ako zelite detaljnu matematicku analizu modela Labirinta, preporucio bih vam Tekst "Derivation and Correlation of a Viscous Damping Model Used in the Design of a Transmission Line Loudspeaker System", autor dr. Martin King, kao i njegov MathCad model analize.

Pogledaj i config.htm

 

O BRZINI BASA:

"bass mi je na svim Yamahama zvucao .... svakako prebrzo za moj ukus..."

Sto je brzina basa? Moze li zvuk biti brz ili spor? Moze.

U bas refleksu maksimalno grupno kašnjenje zvučničke kutije je 20.0ms na 22.3Hz (plavo), dok je kašnjenje optimalne kutije na istoj frekvenciji 12ms (crveno). Međutim, iznad 30 Hz optimalna kutija je uvijek lošija za iznos od 2 do 4ms. Izvršimo li analizu zvučnika u potpuno zatvorenoj kutiji, grupno kašnjenje bit će uvijek manje od 4ms u ukupnom opsegu (žuto). Ovdje moramo naglasiti kako promatrani zvučnik nije primjenjiv u potpuno zatvorenoj kutiji.

Riječ je u stvari o kašnjenju signala. Kašnjenje = vrijeme. Vrijeme = fazni pomak. Visoke i srednje frekvencije dolaze do slušatelja u svakom zvučniku prije nego duboke. Koliko prije? Pa otprilike 5 - 20 ms. Brzi je bas onaj koji manje kasni tj. BRZI BAS je mnogo bolji jer je vjerniji originalu. Više o tome:

faza.htm , i na

sistem1.htm

 

O USMJERENOSTI ZVUČNIKA:

"visokotonac ipak ne "pišti" u jednu točku prema van, nego pod nekim kutem i vertikalno i horizontalno, tako da ako ti taj kut zahvaća uši, sve ok..."

>>>Suma zvučnh tlakova basa i visokotonca RAZLICITA JE U SVAKOJ TOCKI PROSTORA. Postoji optimalno mjesto u prostoru u kojem zvučnk zvuci upravo kako treba - to mjesto neki nazivaju SWEET SPOT. Mislite, da je na simetrali zvučnika okomito na prednju ploču? Moze biti ali i ne mora. Potrebno je znati tip skretnice i fazu zvučnika. Vise o tome u knjizi AKUSTIKA PROSTORIJA (str. 306 - 342). Mnogo više u "Reduction of loudspeaker polar response aberrations through the application of psychoacoustic error concealment" dr Andrew Rimel.

 

O BIWIRINGU:

"Mane su utjecaj na financijsko stanje. Kupujes 2 para kablova, a razlike u zvuku ili nema, ili je tolika da je ulaganje opet neisplativo..."

>>>Razlike u zvuku (izmedu kabela npr. PL 2x0.75 i biwiringa u samogradnji) su tolike da ih čuje potpuno nezainteresirana osoba slušajući vijesti s tunera. Istovremeno, biwiring u samogradnji je gotovo besplatan.

 

Pogledaj na vodovi.htm ili u knjizi AKUSTIKA PROSTORIJA (str. 421 - 480.)

 

O POLOŽAJU ZVUČNKA:

"Svaki zvučnk moze biti blizu zida, cak i oni koji su kao predvidjeni za smjestaj uz zid (da pomogne bass-u) opet bolje sviraju kad se odmaknu od zida..."

>>>Svaki zvučnk u svakoj prostoriji ima mjesto gdje ce optimalno raditi, a svaki zvučnk ugradjen u zid radit ce mnogostruko bolje, >>>zadovolje li se neki uvjeti. Koji ? Pogledaj na

questions1.htm ,

osnovez.htm

i u knjizi AKUSTIKA PROSTORIJA (str. 77. - 86.)

http://ozren_bilan.tripod.com

 Možda je ovaj MBL ipak malo teže (lakše ?) namjestiti u prostoriji ?

 

O STUDIJSKOM BIPOLARNOM POJAČALU I A KLASI, A PONEŠTO I O PRODUKCIJI CD-a

>>>Samo me jedno zanima. Zar tvrdiš da je prosječno studijsko pojačalo više hi-fi od recimo 2*50W SE A klasa ?????

…odgovorit ću ti malo opširnije, a nastojat ću biti što objektivniji.

Moje mišljenje je da svako ima neki svoj osobni stav o reprodukciji zvuka. Taj stav formiran je nekim, nazovimo ih tako, vanjskim faktorima ali i osobnim znanjem i iskustvom. U prvom periodu bavljenja elektroakustikom veci utjecaj na "hifi licnost" tvore tzv. vanjski faktori, jer se zainteresirana osoba vise bavi "prikupljanjem znanja" bilo citanjem ili druzenjem i raspravama s onima koji imaju neku hifi liniju. Tu ubrajam i vrlo agresivnu promičbu pojedinih firmi i proizvodača putem raznih specijaliziranih medija iako to kod nas nije bas tako izrazeno. Najveci broj medija ima za cilj potaknuti prodaju odredjenih proizvoda i pri tome se ne biraju sredstva, a osnivaci raznih medija su upravo proizvodaci ili njihovi predstavnici. Zbog toga pocetnici u bavljenju hifi-jem upadaju u zamke specijalista za marketing i cesto im se ne uspjevaju othrvati sve dok sami ne dodu do nekakvih zakljucaka...

Na tvoja pitanja, možda ću odgovoriti protupitanjima koja ti se baš neće svidjeti, ali u principu ne želim nikome nametati svoje stavove. Moras znati, da osim ljudi koji se svojim postinzima redovito javljaju na konferenciji, daleko veci broj ljudi te postinge cita u potpunoj anonimnosti i nikad se ne javljaju. Isto tako je interesantno i znati tko u stvari utemeljuje i odrzava konferencije o hifi na webu i zasto? Prave odgovore rijetko ces na konferencijama (nasim i stranim) dobiti, a ako ih i neko pokusa dati, odmah ce se javiti bar 10 postinga s potpuno dijametralnim stavovima kako bi se "tema" razvodnila.

Dozivljaj glazbe je u svojoj krajnosti duboko intiman i privatan i to je razlog zbog cega oko hi-fi ja uvijek ima mnogo strasti. Iako je uho vrlo slozeni "humani instrument" to je ujedno i razlog zbog kojeg ga se moze vrlo lako prevariti. Bioloski promatrano osnovna funkcija ljudskog sluha je pomoć jedinki da preživi u prirodi, a slušanje glazbe došlo je mnogo nakon toga. Ujedno, to je razlog zasto ljudski sluh nije idealan analizator valnog oblika. U takvim okolnostima moguće je reproducirani valni oblik koji odstupa od izvornog valnog oblika pri subjektivnom ispitivanju odrediti kao "bolji".

Ako se na trenutak prisjetima sto znaci "hi fi" pa pogledamo na sve moguce mogucnosti odstupanja od hifi reprodukcije (tonske kontrole, filteri, ekvalizatori, loudnes filteri pa najnoviji racunalski "trikovi" 3D wide balance, razni surroundi itd.) pravi hifist ce se naježiti; on nikad ne koristi tonske kontrole, a da ne govorimo o ekvalizeru. Medutim, ako je konstruktor namjerno povećao izoblicenja 2 harmonika do neke visoke vrijednosti, pojacalo ce zvucati "punije" i sve je u redu, sve mu je oprošteno. Isto je i s vrlo niskim faktorom gusenja ili tzv. "malim zvučnicima" koji linearno reproduciraju spektar do 100Hz. Ja nikad ni na kojem mjestu nisam izjavio da je to nešto sto se ne bi smjelo raditi ili slušati. Tko voli...

Mene ne interesira sto neko sluša kod kuće niti mu ja želim nametati neke svoje stavove i uređaje jer u krajnjoj liniji sustavi za reprodukciju i služe za "slušanje", a ne za analiziranje. Ali postoje neki opći principi i neki prirodni zakoni. Svi mali zvučnici imaju neke svoje prednosti i neke svoje mane. Pitanje je što ti je važnije kod nekog uređaja: njegove prednosti ili mane? Kada u stanu slušamo bilo koji izvor zvuka mi nemamo apsolutno nikakve predodžbe kako je zvučao "zivi zvuk" mi samo "otvaramo CD ili GP s konzerviranim zvukom", a konzerva, kao sto znamo nije ni prirodna ni zdrava. U takvim uvjetima potpuno su neumjesne bilo kakve usporedbe jer ne postoji referencijalni izvor zvuka. U takvim uvjetima mi ne možemo usporediti reproducirani zvuk s referentnom vrijednosti - izvođenja u živo, nego jedino s drugim sustavom. Psihoakustični faktori koji definiraju "bolje" (npr. "glasnije" i "punije") odavno su poznati i lako ih je primijeniti. Razlike su uvijek čujne, a bolje ne mora biti vjernije. Dapaće, ljudsko uho prirodno ne stremi "vjernosti" nego nekim drugim kvalitetama, a vrlo je moguća i linija manjeg otpora. Kad drugi put pozoveš društvo na seansu reprodukcije dobrog zvuka, na predpojačalu postavi basove i visoke tonove na minimum i vjeruj mi većina to uopće neće primijetiti. Ljudsko uho je čudna zvjerka - neke detalje možeš vidjeti na: faza.htm

Mjesto na kojem se najbliže i najtješnje suočavaju živi zvuk i reproducirani zvuk upravo je u tonskom studiju. Oni ljudi kojima je cilj dobiti izvorni zvuk ili snimku što blizu originalu imaju vrlo jasne zahtjeve. Živo reproducirana glazba i ljudski govor trebaju biti referencijalne vrijednosti pri svakoj usporedbi. Istovremeno, kakvoću zvučničkog monitor sustava i pripadajućih pojačala nije moguće ćuti u cijelosti (u stanu, salonu ili na sajmu) izvan ambijenta tonske režije jer su za studijske monitore, u principu potrebni posebni akustički uvjeti. Osobno iskustvo reprodukcije zvuka zive glazbe ili snimke u pravoj tonskoj režiji premašuje sva očekivanja slušatelja koji je čuo gotovo sve hifi sustave bilo kojeg tipa. Možda je jedino veće zadovoljstvo, (naravno, na polju elektroakustike) takvi studio, pojačala i zvučnike napraviti.

>>>Imam jednu primjedbu o tonskim studijima i ljudima koji snimaju glazbu. 99% svjetske produkcije na CD-ima je očajne kvalitete. Dobrih snimki je jako malo, pretežno na audiofilskim izdanjima. Zašto je to tako ako snimatelji posjeduju vrhunsku opremu, naspram koje se kućne hi-fi linije čini kao igračkice. Je li u pitanju los sluh, nemar ili nešto treće? Prema onome sto ti tvrdiš svaki CD bi trebao zvučat podjednako reproduciran na kućnom hifi-ju, ali nije tako, varijacije su ogromne, tako da mi se čini da su CD-i loši upravo zbog upitne kvalitete studijskih uređaja.

Kada sam kazao: snimku sto vjerniju originalu - nisam mislio na CD. Finalni proizvod (CD) je rezultat složenih tehničkih i tehnoloških postupaka nakon prve snimke. Istovremeno sam tehnološki postupak izrade CD, osim mnogih tehnoloških prednosti unosi i popratne štetne efekte. Isto tako mislim da su tzv. "audiofilske snimke" lošije od mnogih standardnih uradaka današnjih izdavača CD. Iako u postinzima nikad nisam spomenuo ni jednu firmu mislim da su u samom vrhu izdavači kao ERATO, Denon, Telarc ili ECM i mnogi drugi.

>>>Chesky Records ima jako dobre snimke, mada ima i boljih, npr. Opus3 i starije snimke kao Mercury Living Presence i sl. Chesky snima koristenjem cjevnih uredjaja sto se i cuje kao mekan i topao zvuk, valjda 2. harmonik. Taj zvuk možda nije hi-fi ali je ljepsi od svih Sony snimaka koje sam ikada slusao. Zašto Sony loše snima ako ima novac da kupi stotinu Chesky-a? 

Ne bih ti na to znao odgovoriti. U svojoj kolekciji nemam ni jednu snimki firmi koje spominješ... Medutim, imao sam prilike cuti snimke navedenih tvrtki i mogu ti reci da nisu loše ali sigurno nisu i najbolje što sam čuo. Za prvu tvrtku koju spominješ poznato je da koristi tzv. mikrofonsku minimalističku tehniku, ali i složenu obradu. Isto tako ne mislim da je 99% svjetske produkcije "očajne kvalitete". Npr. glazba koju slušam i tvrtke koje te CD proizvode i snimaju , svojom kvalitetom daleko nadilaze sve firme koji si spomenuo. Pa opet, i unutar iste izdavačke kuće, kvaliteta CD može ovisiti o mnogim faktorima. (Pogledaj i prethodni odgovor...). Od audiofila već sam čuo takve izjavu i kad bolje razmislim, čak mi se čini da si navedenu misao odnekud nekritički preuzeo. Firmu SONY možeš posjetiti ovdje: SONY Professional audio products - čisto sumnjam da su im snimke tako loše kako ti tvrdiš…

>>>Smatram da, naravno ako zanemarimo namjerno procesiranje zvuka kao što je izdizanje visokih tonova kako bi na jeftinim radio prijemnicima pjesma bolje zvučala, problem loše produciranih CD-ova leži upravo u lošoj kvaliteti prosječne studijske opreme.

Mogućnosti naknadne obrade zvuka daleko nadilaze "izdizanja". Sto se tiče "loše kvalitete opreme", ne znam na koju opremu misliš...Ako slušaš rock glazbu, onda ti hifi ne treba, pri snimanju rock glazbe redovito se namjerno unose u snimku svi tipovi izobličenja u velikim iznosima...Da, da, stručnjaci se trude napraviti i uređaje koji generiraju izobličenja....

>>>Uzmimo za primjer Genelec, ako se dobro sjećam imena firme, studijske zvučnike. Demonstracija njihova zvuka je po meni upravo objašnjenje za sve loše snimke koje sam ikad čuo. Taj zvuk je brz, čvrst, zategnut, ali i iznenadjujuće zrnat, hrapav, hladan i u jednoj rijeci sažeto, dosadan. Nije me imresionirala niti jedna demonstracija, doduše demonstracije nisu održavane u studijskim prostorima, ali organizatori su se doista potrudili da uvjete učine sto sličnijim studiju.

Dakle, to znaci da imaš vlastiti stav...i da te moj posting nije zbunio, kako si naveo u početku...Međutim, meni se ipak čini da vlasnici mnogih velikih studija ne dijele tvoje mišljenje o čuvenoj Finskoj tvrtci i da su tvoji stavovi vise rezultat čitanja o dobrom zvuku, nego slušanja. Naravno, ne moram biti u pravu u drugom dijelu prethodne rečenice. Ali ni kućna slušaonica nije studio…

izgled studija pri konstrukciji - montaža monitora

pogled na studio iz zraka

klikni na slike da bi posjetio jedan od najboljih i najvećih Europskih studija i vidio konstrukciju njihovih monitora, pojačala i aktivnih skretnica

  

O MOSFET POJAČALU

Tražim shemu za MOSFET pojačalo od oko 2x75W "sinusa" ili monoblok od 150W "sinusa" sa shemom tiskane pločice. Najvažnija karakteristika je da ima dobar bas i da ide sto niže posto bi služilo za subwoofer.

Ne bih ti preporučio MOSFET tranzistor za subwoofer pojačalo.

Zašto?

O tome možeš pročitati na adresi:

pojac.htm

u knjizi AKUSTIKA PROSTORIJA na str. 342 - 420. i u časopisu SVIJET ELEKTRONIKE u brojevima 15, 16 i 17 od 1999. godine. (U časopisu Svijet elektronike naći ćeš u svakom broju više članaka o audiju i samogradnjama)

Ovdje ću ti samo ukratko kazati da pored velikih prednosti MOSFET ima i nedovoljno poznate nedostatke.

Iako je MOSFET mnogo brži od bipolarnih tranzistora, to je ujedno uzrok zbog kojega mnogo lakše prooscilira. Rezonantni krugovi mogu nastati kombinacijama kapaciteta između upravljačke elektrode i uvoda MOSFETA i par cm vodljive linije na tiskanoj pločici. Sama vodljiva linija dužine 2.5 cm ima induktivitet cca. 0.02 mH i ta vrijednost s kapacitetom od 700 pF dovodi do rezonancija na oko 40-tak MHz. Minimiziranje induktiviteta vodljive linije nedovoljno je za gušenje ovih oscilacija pa se namjerno na upravljačku elektrodu MOSFETA redovito postavlja otpornik vrijednosti od 50 - 500 ohma . Međutim, ovaj otpornik u kombinaciji s kapacitetom drastično smanjuje brzinu MOSFET-a.

Za povećanje brzine, kapacitet treba brzo puniti i prazniti, a to omogućavaju samo veće struje pobude. Dakle MOSFET se za dobar rad ne pobuđuje čisto naponski, nego strujno kao i pojačala s bipolarnim tranzistorima. Izazov projektantima predstavlja rješenje ovog problema bez primjene otpornika, a spajanje MOSFET-ova u paralelu dodatno pogoršava opasnost na rezonancije jer se kapaciteti povećavaju. Otpor između uvoda i odvoda MOSFET-a je temperaturno ovisan i djeluje kao za1tita. Vi1a temperatura poluvodičkog spoja uzrokuje vi1i otpor pa se izlazna snaga smanjuje. Vanjska temperatura kucista i hladnjaka mijenja se relativno sporo jer je velikoj masi hladnjaka potrebna velika količina topline za promjenu temperature. Na drugoj strani imamo MOSFET čip zanemarive mase kroz kojeg protječu vrlo velike struje. Čip se prolazom strujnih tranzijenata zagrijava nevjerojatno brzo, a temperaturna promjena u realnom vremenu uzrok je ograničenja izlazne struje. Rezultat je čujni efekt dinamičkog sažimanja za vrijeme dužeg trajanja bas reprodukcije. Dakle MOSFET pri niskofrekvencijskoj pobudi komprimira signal. To je i razlog zašto današnja najpoznatija i najkvalitetnija pojačala (npr. ona za studije) imaju riješene izlaze sa bipolarnim ili IGBT tranzistorima npr. FM Acoustic i mnogi drugi. Njihova karakteristika je upravo idealna bas reprodukcija jer pojačalo u potpunosti upravlja membranom zvučnika.

Dakle ostaju nam bipolarni tranzistori i IGBT tranzistori. (Sva dolje navedena pojačala imaju cjelovitu dokumentaciju na webu) Ako hoćeš jednostavnu shemu sa IGBT tranzistorima predložio bih ti jednostavnu shemu koja radi vrlo dobro, na adresi

 http://cybersake.www.cistron.nl/index.html

Riječ je o čuvenom pojačalu konstruktora T. Giesbertsu (komplet shema i pločica je dostupan u cijelosti), međutim shema ima mali nedostatak u ulaznom dijelu. Gisberts ima i jače izlazno pojačalo sa servo povratnom vezom, ali ti ga ne bi preporučio zbog složenosti i vrlo visoke cijene.

Ako hoćeš shemu sa klasičnim tranzistorima onda ćeš najbolji bas i zvuk općenito, (za relativno male novce) dobiti pojačalom s direktno spregnutim kaskodnim ulazom i izlaznim stupnjem s najmanjom mogućom izlaznom impedancijom. To je tzv. Low Tim pojačalo, a detaljan opis je na adresi

http://users.ece.gatech.edu/~mleach

Ovo pojačalo radi savršeno u basu - kontrola membrane je nevjerojatna i odmah čujna. Ima oko 120W na 8 oma, ali možeš snagu smanjiti, manjim naponom napajanja i promjenom vrijednosti otpornika R12 i R13. Ako hoćeš vrhunski kit sa servo povratnom vezom preporučio bih ti TITAN na adresi

http://www.dil-dos.com/english/index.html

Nisi rekao koji ćeš subwoofer koristiti? Možda neke ideje dobiješ na

questions2.htm ili

questions1.htm

| Home Hr | Site Map Hr | English | Contact Us |