o knjizi

akustika prostorija

zvučnici

pojačala

spojni kabeli

mjerenja

pitanja i odgovori

Links

Site Map

Akustika prostorija

Akustička izolacija

Akustički projekt studija

Sažetak o akustici prostorija

Repetitorij akustike prostorija

Osnovne postavke akustike prostorija

Analizirajte sami vlastitu slušaonicu i projektirajte akustiku

Akustika prostorija i mogućnosti konstrukcije dipolnih zvučnika

Linkovi o akustici prostorija

DIY elemente akustike prostorije

Mali studio i kontrolna režija

Projektiranje studija je složen multidisciplinarni zadatak u kojemu je moguće postići optimalna tehnička i ekonomska rješenja samo onda ako se kao cjelina rješavaju područja arhitektonske akustike, elektroakustike/obrade tona, klimatizacije, osvjetljenja i stropnog sustava. Rezultat te multidisciplinarne zadaće je realizacija "integriranog sustava" u kojem arhitektonska akustika stvara pogodne uvjete za produkciju programa ograničavanjem šumova i buke te realizira optimalno vrijeme odjeka i difuziju zvuka, klimatizacija nadomješta prirodno provjetravanje, grijanje, hlađenje i vlaženje zraka, umjetno osvjetljenje dopunjava i nadomješta dnevnu svjetlost, a stropni sustav omogućava ugradnju elemenata klime, osvjetljenja, akustike i elektroakustike u skladnu cjelinu.

 Uvod

Prije nego se pristupi izradi projekta potrebno je pomnjivo izabrati prostor koji se namjerava namijeniti za studio. Projekt treba sadržavati analizu nužnih akustičkih značajki za projektiranje akustike studija. Rezultati svake analize vode specifičnom akustičkom kriteriju primjenjivom u konkretnom slučaju projektiranja studija. Pri tome trebaju biti opisani postupci kojima će se realizirati projekt u skladu s analiziranima akustičkim kriterijima. Drugi dio analizira akustičke značajke kontrolne režije. Na osnovi analize zaključuje se na neophodne kriterije akustičkog rješenja koji se u nastavku primjenjuju na realizaciju projekta režije.

 Izbor prostora i ciljevi projekta studija

Prije kupnje ili iznajmljivanja prostora u kojem se namjerava napraviti studio, potrebno ga je detaljno pregledati. Točna analiza prostora omogućava izbor kojim će se minimalno uložiti u adaptaciju. Zbog toga je poželjno da potencijalni vlasnik pregleda prostor zajedno s akustičkim konzultantom. Pri pregledu prostora potrebno je utvrditi slijedeće.

• Prostor namijenjen kontrolnoj kabini treba imati otprilike 55-85 m2

• Prostor namijenjen studiju treba imati otprilike 55 m2

• Treba postojati dovoljna površina za prateće prostorije (pretkomora itd.)

• Potrebna je visina oko 4,5 m

(navedene dimenzije često je teško realizirati pa se redovito uzimaju i manje)

• Nosivost međukatne konstrukcije (podova) oko 700-970 kg/m2

• Stanje sustava klime-grijanja i hlađenja

• Stanje energetskih instalacija i čistoća napojne mreže

• Stanje pregradnih struktura i sastav zidova

• Stanje krova i mogućnosti dodatnih opterećenja, te zvučna izolacija

• Položaj u odnosu na zrakoplovne koridore i visina preleta zrakoplova

• Položaj u odnosu na prometnice

• Gustoća prometa

• Tip građevinske podloge

• Blizina TV i radio odašiljača i celularnih primopredajnika

Na temelju ovih podataka moguće je odrediti prikladnost lokacije za studio namjenu. Nakon određivanja povoljnosti lokacije pristupa se izradi projekta studija. Važno je naglasiti kako ne postoje norme koje reguliraju ovu temu.

Projektiranje studija predstavlja vrlo složen multidisciplinarni zadatak koji je povezan s tehničkim znanostima i koji se mijenja prema tehničkim dostignućima. Razvoj tehnologije i nove znanstvene spoznaje omogućile su realizaciju potpuno matematički definiranih prostora koje su optimalne za produkciju programa. Arhitektonski dio projekta u potpunosti se podređuje ostalim tehničkim znanostima, a najznačajnije su akustika prostorija i zvučna izolacija. Vrlo važna značajka studija je reverberacijska karakteristika, što ne podrazumijeva samo vrijeme odjeka, nego i prostornu i vremensku raspodjelu refleksija. Po redoslijedu prioriteta slijede, intermikrofonska izolacija, difuzno zvučno polje, eliminacija ambijentalne buke i zvučna izolacija između studija i kontrolne kabine. Svako od ovih područja pojedinačno se obrađuje u cilju određivanja normi drugih uspješno realiziranih studija, a te se norme onda prilagođavaju konkretnoj situaciji.

Odjek studija

Svaka prostorija predviđena za akustička izvođenja bilo koje vrste mora imati jednoliku ili postepeno promjenjivu reverberacijsku karakteristiku. U prostorijama u kojima se koriste mikrofoni za snimanje ili transmisiju glazbe i govora javljaju se posebni problemi prilikom akustičkog projektiranja.

Kao univerzalni kriterij važi da je vrijeme odjeka studija znatno kraće, nego korespondentno vrijeme u prostorijama u kojima se govor i glazba slušaju. Razlog leži u tome što se zvuk, koji se emitira u studiju, reproducira u drugoj prostoriji. Prividno vrijeme odjeka u prostoriji u kojoj se sluša snimljena ili reproducirana glazba je znatno duže od stvarnog. To u znatnoj mjeri ovisi o reverberacijskoj karakteristici studija.

U proteklom periodu istraživački laboratoriji napravili su opsežna ispitivanja kako bi odredili optimalno vrijeme reverberacije i oblik reverberacijske vremensko-frekvencijske karakteristike. BBC pokazuje da je izvjesni stupanj izdizanja vremena odjeka na niskim frekvencijama prihvatljiv. Kao dopustivo specificira se maksimalno vrijeme odjeka od 0,73 s na 63 Hz. 1980. BBC pokazuje da je optimalno vrijeme odjeka funkcija zapremnine, te porastom zapremnine lagano raste i vrijeme odjeka.

I danas se prema ovom reverberacijskom kriteriju u svijetu uspješno projektiraju studiji. Ovaj kriterij pokazuje srednju vrijednost reverberacije u području od 500 Hz do 2 kHz u funkciji zapremnine prostorije. Međutim, neki od vrlo uspješno projektiranih studija početkom 90-tih godina pokazuju vremena odjeka kraća od onih koje preporučava BBC.

Teorija razvijena u Danskoj projektira govorne radio studije prema sljedećem kriteriju: vrijeme odjeka manje od 0,2 s, s dopuštenim porastom na 0,4 s u području od 63 - 100 Hz. Međutim, javile su se, u nekim slučajevima, primjedbe na koloraciju najnižih frekvencija pa su napravljeni daljnji napori za realizaciju studija sa što kraćim vremenom odjeka, manje od 0,2 s i ako je moguće bez izdizanja vremena odjeka na niskim frekvencijama. U tome se u novije vrijeme i uspjelo. U studijima za snimanje ovaj se kriterij jednolike reverberacije također koristi.

Specificiranje reverberacije studija

Pri određivanju optimalne specifikacije reverberacijske karakteristike studija, moramo krenuti od njegove funkcije. Osnovna namjena malog studija je snimanje vokalnih i malih ansambala zabavne muzike i snimanje efekata. Dok vokalna glazba i mali muzički akustički sastavi zahtijevaju neki iznos reverberacije, rock muzika ne zahtijeva gotovo nikakvu reverberacijsku karakteristiku. Orkestralna i klasična muzika zahtijevaju bogatu reverberaciju, a takva djela se u malim studijima ne izvode. Nasuprot tome, govorni studio zahtijeva minimalnu reverberaciju.

Približna zapremnina studija kojeg ćemo opisati je oko 20 m3, što je znatno manje od minimalne vrijednosti koju smo na početku naveli, ali i u tako relativno malom studiju može se zadovoljavajuće snimati. Rettinger pokazuje da je za navedenu zapremninu optimalno vrijeme odjeka otprilike 0.50 sekundi. Izvodi li se glasna pop muzika, poželjno je manje vrijeme odjeka. Razumna vrijednost u tom slučaju je 0.30 sekunde. Za govor, vrijeme treba biti znatno kraće cca. 0,20 do 0,10 sekundi bez izdizanja na niskim frekvencijama. Realizirat će se vrijeme odjeka koje će biti između dvije navedene vrijednosti, ali u svakom slučaju bliže minimalnoj vrijednosti. Napomenuti ćemo kako je u tako malom prostoru studija nemoguće proizvesti prirodnu reverberaciju koja bi odgovarala klasičnom glazbenom djelu.

Difuzija studija

Primarne svrhe difuzije su:

- omogućavanje jednolike gustoće blisko odijeljenih refleksija na poziciji slušatelja, bez gradijenta gustoće i diskontinuiteta;

- omogućavanje distribucije oblika jednolike gustoće frekvencijskih klanaca i minimizacije svake slučajne kombinacije refleksija s vremenskim pomakom koje rezultiraju širokopojasnom frekvencijskom anomalijom.

- jednoliko raspršeni široki frekvencijski pojas unutar širokog kuta refleksija;

- reduciranje reflektirane raspršene zvučne energije u cilju minimiziranja frekvencijske koloracije i pomaka zvučne slike koji nastaju interferencijom s direktnim zvukom.

Akustička difuzija odnosi se na distribuciju intenziteta ustaljenog stanja u audio frekvencijskom području. Idealna difuzija karakterizirana je kao stanje konstantne gustoće energije u prostoru, bez obzira na frekvenciju. Difuzno polje mora zadovoljiti tri bitna zahtjeva:

-Direkcijske varijacije u razinama zvučnog tlaka na zadanoj frekvenciji ne smiju biti prevelike.

-Frekvencijski odziv zvučnog tlaka u zadanoj točci prostora mora biti statistički distribuiran.

-Vrijeme odjeka u svakoj točci prostora mora biti jednoliko vremenski i frekvencijski.

U praksi, distribucija razine zvučnog tlaka realizirana idealnim točkastim izvorom nije nikada konstantna, nego je opisana Schroederovom relacijom varijabilnosti zvučne snage koja pokazuje da je standardna devijacija zvučnog polja prije usrednjavanja 5.57 dB. Izbor frekvencija je ograničen na one iznad tzv. Schroederove frekvencije. Pri tome se difuzni uvjeti ne mogu očekivati u blizini izvora zvuka, zidova, kutova ili rubova bilo koje prostorije.

Analiza rezultata i specificiranje difuzije

Dizajnerski trend teži prema varijabilnosti studija i akustičkoj transparenciji kontrolne kabine. Ideja je mijenjanje akustike cijelog prostora, ne samo variranjem ponašanja refleksija prvog reda, nego i promjenom načina refleksija višeg reda s ostalih akustičkih površina studija, a ne samo reverberacijske karakteristike. Za "gluhu" konfiguraciju studija ne može se specificirati difuzija. Za "živu" konfiguraciju razina zvučnog tlaka ne smije varirati više od 12 dB od maksimalne vrijednosti između svih frekvencija i pozicija.

Razina ambijentalne buke studija

Iz očitih razloga ambijentalna razina buke u studiju i kontrolnoj kabini mora se održavati ekstremno nisko. U cilju analize i projektiranja, buka ambijenta u obje prostorije može se razmatrati kao suma ambijentalne buke i buke protjecanja između kontrolne kabine i studija.

Buka ambijenta se inicijalno minimizira izborom tihe lokacije studija, a onda se primjenjuje pristup teorije redukcije buke.

Shirashi preporučuje da kompletni studio ima razinu buke jednaku NC 20, tj. 23 dB/1 kHz; 16 dB/2 kHz; 52 dB/63 Hz. Rettinger preporučava vrlo sličnu krivulju.

Akustička izolacija studija i kontrolne kabine je druga kritična komponenta kontrole buke.

U kontrolnoj kabini procjenjuje se reproducirani audio signal i u kontrolnoj kabini. Zvučno protjecanje iz kontrolne kabine u studio također je nepoželjno jer se može snimiti, a u ekstremnom slučaju zvučna transmisija kontrolnih zvučnika može dospjeti do studijskih mikrofona i izazvati mikrofoniju. Zbog tih razloga zid studija mora realizirati oko 80 dB transmisijskog gubitka između susjednih prostorija, a ni podatak od 100 dB nije neuobičajen.

Analiza istraživanja buke u okolini studija trebala bi pokazati da su vanjski izvori buke unutar prihvatljivih granica s obzirom na lokaciju studija, a u ovoj analizi se zanemaruju kratkotrajni impulsi. U obzir se uzima buka prometa i preleti aviona na visini od 3000 m. Grafičkim putem određuje se potreban transmisijski gubitak zidova studija i kontrolne kabine.

Specifikacija buke ambijenta

Ambijentalna razina buke u završenom studiju ne bi smjela prelaziti NC 20 za vrijeme svih normalnih aktivnosti u okolnim prostorima.

 Prikaz svih specifikacija studija

 

vrijeme odjeka max. 0.56 sek na 63 Hz ili manje

tipično 0.2 sek, min. 0.08 sek

mikrofonska izolacija 15 dB u normalnim uvjetima

difuzno zvučno polje pri max. reverberaciji <40dB varijacije

od ustaljenog stanja u svim smjerovima

izolacija buke - ambijentalna razina buke < NC 20

- minimalno 60 dB redukcije zvučnog tlaka svakog izvora do lokacije u kontrolnoj režiji

 Postupak sinteze studija

U prethodnom poglavlju definirane su akustičke specifikacije studija za snimanje. Ovdje ćemo analizirati osnovne značajke kao što su veličina, dimenzije i zapremnina prostorija što će odrediti načine izolacije studija i ton kabine od vanjske buke i uvjetovati će vrijeme reverberacije. Primjenom kompleksnog algoritma odrediti ćemo vrijeme odjeka i iznose potrebne izolacije.

Dimenzionalna analiza prostora studija

Iz tlocrta i rasporeda ulaznih vrata i pregrada prostorija namijenjenih za studio, logično se javlja određeni raspored studija i kontrolne kabine kako je prikazano na slikama. Dimenzije studija su određene u razmjeru koliko je to neophodno potrebno za tu namjenu. Fizikalna akustika s obzirom na dati prostor jednoznačno određuje dimenzije studija. Odnos bilo koje dvije dimenzije studija nikada ne smije biti cijeli broj ili vrlo blizu cijelog broja. Jedan od povoljnih odnosa je odnos dužine, širine i visine 1.60 : 1.25 : 1.00 za zapremninu do 60 m3. Stropnu konstrukciju koso spuštamo na 2,5 m prosječne visine.

 

 

Vrijeme odjeka i totalna apsorpcija studija

Postoji veliki broj različitih relacija za izračunavanje vremena odjeka, a svaka je prilagođena različitoj namjeni. Očekujemo da će površine studija imati obloge od različitih materijala koji će biti raspodijeljeni u ekstremno nepravilnom rasporedu, a imati će različite koeficijente apsorpcije. Upotrijebiti ćemo relaciju Eyringa.

RT60 = 0,163 V / [S ln ( 1 - a ) - 4 mV](s)

 

Konstrukcija elemenata i akustičkih obloga studija

Studio je izgrađeno u tradicionalnom stilu od betona i cigle, s plivajućim podom. Nasuprotni zidovi su neparalelni kako bi se izbjegli stojni valovi.

 Akustički tretman

Općenito bi mogli kazati da akustičkom konstrukcijom studija dominiraju kompleksni zvučni apsorberi kojima za niskofrekvencijsku apsorpciju služe membranski apsorberi, porozni apsorberi i apsorberi s rasporom.

Zidovi - Akustički tretman se sastoji od oblaganja zidova s gipsanim pločama, na debelim podlogama od zida. S unutrašnje strane postavljena je debela mineralna vuna. Ova konstrukcija služi za nisko frekvencijsku apsorpciju Odmaknuto od ove obloge na posebnoj konstrukciji postavljeni su paneli u okvirima sa staklenom vunom pokrivene voalom i akustičkim platnom. Ovi paneli sežu od poda do stropa. Iza modularnih okvira sa staklenom vunom nalaze se obloge mineralne vune različite debljine u ekstremno nepravilnom rasporedu. Zračni raspor između ovih obloga do zida također je promjenjive dubine. Ovoj akustičkoj konstrukciji je primarna uloga apsorpcija visokih i srednjih frekvencija.

Strop - Akustički strop je perforirani standardni kazetirani viseći strop s panelima debele mineralne vune montiran na promjenjivoj dubini od obloge koja služi za niskofrekvencijsku apsorpciju. Spušteni strop je postavljen koso. Primarna obrada postojećeg stropa je ista kao na zidovima.

Akustička vrata - Vrata studija povezuju studio s pretkomorom preko koje se vrši komunikacija sa kontrolnom kabinom odnosno ostalim prostorima. Premda pretkabina unosi dovoljno akustičko gušenje, ova vrata trebaju biti s vrlo visokim stupnjem zvučne izolacije. Na ovu konstrukciju vrata, s unutrašnje strane, prislanja se konstrukcija ista kao što je zidna obloga.

Akustički prozor između studija i režije - U studiju postoji samo jedan prozor, vrlo složene konstrukcije budući da realizira visoki stupanj gušenja. Iako prozor nije dio akustičkog tretmana, on vrlo malo doprinosi nisko-frekvencijskoj apsorpciji.

Pod - Parket je pokriven debelom prekrivkom koja ima sloj gume s donje strane u cilju povećanja izolacija na prijenos impulsnog zvuka.

 Kontrolna režija

Osnovni problem akustike kontrolne režije je taj što će bez obzira na uvjete, određena konfiguracija uvijek dati određeni “akustički otisak" na reproducirani zvuk. Upravo zbog toga režija treba biti što neutralnija, te ne smije davati nikakvu koloraciju zvuku kojeg reproduciraju monitor zvučnici. U takvoj okolini loše projektirani zvučnik pokazat će svoje mane, a kvalitetan zvučnik pokazat će sve svoje dobre osobine. Slušna svrha kontrolne kabine je realiziranje što kvalitetnije prezentacije signala studijskog audio sustava.

Definirati ćemo optimalne značajke monitor zvučnika:

- Što manje zvučnih pojaseva - dvopojasni sistemi su najčešće optimalni u manjim studijima, a u većim četveropojasni.

- Prijenos čitavog zvučnog pojasa

- Identična amplitudna i fazna karakteristika oba monitora

- Identična polarna karakteristika oba zvučnika - tj. lijevi mora biti zrcalna slika desnog

- Realizacija zvučnog tlaka od 125-130 dB na 3 m udaljenosti

- Vrlo prigušena zvučna kutija, koja montirana na antivibracijskim nosačima zrači malo energije - tj. velika masa ili posebna antirezonancijska struktura (matrix, saće itd.) konstrukcije

- Impedancija u skladu s izlaznom impedancijom stabilnog izlaznog pojačala snage sposobnog za realizaciju adekvatnog signala pobude.

- Harmoničko izobličenje manje od 2% iznad 50 Hz

- Faktor usmjerenosti najmanje 5, a poželjan do 10 u frekvencijskom opsegu od 500 - 5000 Hz

- Jednoliki amplitudni i fazni odziv pobuđivača i skretnice

Vrhunski monitor RSL Main Monitor (klikni na sliku za karakteristike)

 

Jasno je da se utjecaj okoline na perceptivni sistem ne može u potpunosti eliminirati, međutim, moguće je ove efekte minimizirati mnogo više, nego što se to do sada uspijevalo. U tradicionalnom smislu napori za kontrolu ovih utjecaja bili su prvenstveno usmjereni na niskofrekvencijske modove i jednoliko visoko-frekvencijsko rasprostiranje zvučnog polja na preferirane slušne položaje. Rješenja su ukazivala vrlo difuzne asimetrične studije.

Najnovija saznanja upućuju nas na važne uvjete pri projektu studija:

-Diskretne refleksije jakih amplituda trebaju se izbjeći optimiziranjem geometrije režije i primijenjenih materijala obloga. Te refleksije stvaraju čujna slabljenja signala, bez obzira na lokaciju njihove reflektirajuće površine.

-Treba zadržati integritet direktnog zvučnog polja. To znači da treba reducirati razinu i broj ranih refleksija od polica monitora, miksera, ormara s uređajima itd. Rezultati se mogu pojačati zadržavanjem vertikalnog i horizontalnog pomaka zvučnika minimalnim, kako bi se reducirali psihofiziološki efekti "prime time delay" i "cross sensory cues", koji rezultiraju netočnom lokalizacijom. Ovdje je riječ o vremenskom kašnjenju kojega unosi ušna školjka uslijed refleksija zvuka na kožnim naborima uške.

-Dio akustičke energije mora se reflektirati do slušnog položaja da bi se realizirala korisnička prihvatljivost i psihološka referenca za postojeću režiju. To se najbolje postiže realizacijom ekstremno nekoreliranog homogenog zvučnog polja u vremenskom i prostornom području slušnog prostora. To omogućava perceptualno ugodni osjet prostora slušaocu koji ne zna za poluječno zvučno polje. Realizirano vrlo difuzno, skoro slučajno zvučno polje, ne smije pokazivati spektralne vrhove više od 3 dB unutar 1/3 oktavnog intervala, 6 dB za svaku diskretnu frekvenciju, a u prosjeku mora biti bar 15dB niže od direktnog signala.

-Monitor zvučnici moraju biti locirani u vertikalnoj ravnini u položaju konzistentnom s tipičnim položajem mikrofona, odnosno instrumenata. Svi ostali načini montaže zvučnika koji se ne poklapaju s normalnom vidnom linijom od 0o nisu prihvatljivi. Postavljanje monitor zvučnika iznad lokacije mikrofona u studiju, npr. na visinu od 3 m, dok je mikrofon u studiju na visini od cca. 1,2 do 1,5 m ili još i niže, izaziva kod slušaoca auditornu konfuziju. (Ovaj zahtjev je skoro nemoguće zadovoljiti).Perceptualni sistem čovjeka vidi govornika ili muzičara i instrument na jednoj visini, dok mu zvuk dopire dvostruko iznad. U takvim slučajevima jedno od rješenja je da se zvučnik postavi obrnuto, tako da su mu visokotonci dolje. Međutim, i u tom slučaju, nastaje novi izvor konfuzije jer se visoke frekvencije uvijek percipiraju "više" od niskih, čak i kada ih reproducira samo jedan širokopojasni zvučnik.

Nabrojeni kriteriji obuhvaćaju mnoge poznate pristupe projekta kontrolne kabine, ali ujedno predstavljaju i neke nove ideje kao što je difuzno polje uz postojeći koncept unificirane psihoakustičke perspektive. Perceptualni efekt ovih promjena lako se može osjetiti u superiornoj stabilnosti, lokalizaciji i ujednačenosti tonalnog karaktera prostoriji režije. Međutim, u praktičnoj realizaciji svi ovi kriteriji ne mogu se potpuno realizirati. Npr. centralni zvučnik ne može se postaviti na pravome mjestu, a difuzno zvučno polje ne može se nikada realizirati dovoljno ujednačenom. Pa ipak, ovakav oblik studija korisnicima pruža uz mnoge zvučne prednost, akustički točnu i ugodnu okolinu za snimanje, miješanje i emitiranje programa.

Postupak sinteze kontrolne režije

Kriteriji kontrolne kabine studija za snimanje:- Mora postojati niskofrekvencijska asimetrična vanjska ljuska bez naglašenih niskofrekvencijskih rezonancija. Vanjska ljuska mora biti dovoljno velika da dozvoli reprodukciju niskih frekvencija.

- Mora postojati simetrična unutrašnja ljuska. Prijelazna frekvencija između vanjske asimetrične niskofrekvencijske ljuske i unutrašnje geometrijski simetrične visokofrekvencijske ljuske je:

f = 3 brzine zvuka/ najmanja dimenzija prostorije= 250 Hz

- Mora postojati tzv. efektivno gluhi put tj. put bez refleksija između kontrolnih zvučnika i ušiju miksera koji se mora protezati bar 2 - 5 ms iznad inicijalnog kašnjenja studija.

- Na geometrijskim frekvencijama mora se realizirati vrlo difuzno zvučno polje za vrijeme inicijalnog uspostavljanja Haasovog efekta.

- Monitor zvučnici, primijenjena mikrofonska tehnika i konzola ne smiju maskirati put bez refleksija od zvučnika do slušaoca uključujući i period tj. udaljenost koja je veća od udaljenosti od zvučnika do slušaoca za iznos inicijalnog kašnjenja studija uvećanog za 2 – 5 ms.

- Ne smije postojati rani rani-zvuk. To je zvuk koji dolazi do slušatelja prije direktnog tj. ranog zvuka koji dolazi kroz zrak. Rani rani-zvuk se javlja kada monitor zvučnici nisu montirani antivibracijski. U tom slučaju dio zvučne energije se prenosi kroz strukturu objekta koja zrači u prostor. Kako se zvuk brže prostire kroz strukturu objekta, nego kroz zrak, takav zvuk dolazi ranije do slušaoca.- Kruti stražnji zid i kruti stražnji bočni zidovi i strop moraju se prostorno tako razmjestiti da vremenski omogućavaju isprepletenu krivulju tzv. comb filtera koja postaje gusto zvučno polje bez mjerljivih anomalija.

 Akustički kriteriji kontrolne režije

-Mora se odrediti inicijalno vremensko kašnjenje studija za koji se projektira kontrolna kabina.

-Izabere se zapremnina što je moguće veća za vanjsku akustičku ljusku (niskofrekvencijska granica) i površine se naprave što asimetričnije, dok se masa i krutost maksimiziraju.

-Upotrebljavajući najmanju dimenziju prostorije izračuna se odrezna frekvencija za prijelaz s geometrijski simetrične akustičke unutrašnje ljuske na asimetričnu vanjsku ljusku.

-Kontrolna kabina se projektira tako da je inicijalno vrijeme kašnjenja kontrolne kabine veće od inicijalnog vremena kašnjenja studija.

-Stražnji zid, strop i bočni zidovi rasporede se tako da se realizira prostorno vremenski raspoređeno gusto difuzno polje čije rane refleksije ulaze u zonu Haas efekta.

Specificiranje reverberacije kontrolne režije

 Fundamentalna greška koja može nastati u projektu je vjerovanje da se samo klasičnom statističkom metodom može doći do zadovoljavajućeg rezultata. U malim prostorijama kao što su kontrolne kabine razina reverberacije je često slična ili čak i ispod ambijentalne razine buke. Ova situacija naročito dolazi do izražaja ako kontrolna kabina ima vrlo prigušeni stražnji zid. Takva prostorija se teoretski i praktički ponaša sa dobrim akustičkim svojstvima u slučaju da zvuk emitira omnidirekcijski izvor koji nije usmjeren; međutim, kada zvuk emitira zvučnik usmjeren prema stražnjem zidu, a to je redovito s monitorima ton kabine režije, dolaze do izražaja njena loša svojstva. U tom slučaju primjenjuju se druga rješenja. Primjenom artikulacijske jednadžbe:

D dB = 0,4 V1/2 (h RT60) [dB]

slijedi da je optimalno vrijeme odjeka za realizaciju korisnog poluječnog polja u kontrolnoj kabini od 0.22 do 0.29 s.

Difuzija zvuka u kontrolnoj režiji

Jedna od primarnih funkcija difuzije je omogućavanje velikog broja usko udaljenih comb filtera koji se kombiniraju omogućavajući vrlo guste bliske refleksije na uhu miksera. Pored toga, proces oduzima šupljine koje generiraju izolirane, veoma kratke razlike u putovima zvučnog signala. Difuzirajuća površina stražnjeg zida pomaže u tome da sve kombinacije zvukova s malim vremenskim pomacima budu niže razine, nego što je direktni zvuk ili ukupni reflektirani zvuk sa zidova.

Druga funkcija difuzije je znatno smanjenje energije vrlo ranih refleksija i znatno povećanje difuzne energije od stražnjih zidova kontrolne kabine što znatno produžava inicijalno kašnjenje zvuka na oko 20 ms, što sada stvara akustički uvjet velikog prostora u maloj prostoriji.

Psihoakustički efekt koji se stvara omogućava mikseru da percipira zvuk studija, a ne kontrolne prostorije.

Realizirano inicijalno vrijeme kašnjenja signala može se lako prilagoditi unutar dovoljno velikog intervala jednostavnim postupcima prilikom finog završnog akustičkog ugađanja režije.

Difuzija sa stražnjeg zida realizira se primjenom difuzera baziranih na Schroedeevoj teoriji redova kvadratskih reziduuma.

To omogućava:

- realizaciju jednolike gustoće blisko odijeljenih refleksija na poziciji slušatelja, bez gradijenta gustoće i diskontinuiteta; - omogućavanje distribucije oblika jednolike gustoće frekvencijskih klanaca i minimizaciju svake slučajne kombinacije refleksija s vremenskim pomakom koje rezultiraju širokopojasnom frekvencijskom anomalijom.

- jednoliko raspršeni široki frekvencijski pojas unutar širokog kuta refleksija;

- reduciranje reflektirane raspršene zvučne energije u cilju minimiziranja frekvencijske koloracije i pomaka zvučne slike koji nastaju interferencijom s direktnim zvukom.

Budući da difuzija unosi fazni pomak definirat ćemo zonu zvučnog tlaka u kojoj se događa sudar zvučne energije s okolinom pa se direktni i reflektirani zvuk zbrajaju, dajući ukupnu razinu od +6 dB.

Fazni pomak od 600 stupnjeva smatra se dovoljnim za koherentnu adiciju - zona tlaka za 20 Hz bit će 2,87m. Na 47 Hz zona zvučnog tlaka bit će 1.20 m, a to je upravo visina uha slušatelja koji sjedi.

Razina buke ambijenta

Ambijentalna razina buke u kontrolnoj kabini ne bi smjela prelaziti iznad NC 25 za vrijeme svih normalnih aktivnosti u okolnim prostorima. Ako je buka iznad dozvoljene potrebno je konstruirati obloge s potrebnim iznosom gušenja.

Određivanje kriterija buke i potrebnog gušenja obloge

Ova slika je ključna za razumijevanje akustičkog projekta studija. Na slici su prikazani buka preleta zrakoplova, transmisijski gubitak betonskog zida studija i kriterij buke NC 20. Nakon toga izmjerena je buka u studiju i ucrtana je krivulja u graf. Sivo zasjenjeno područje je buka u studiju koja je veća od kriterija NC 20. Oduzmemo li iznos buke od kriterija NC20 slijedi graf Buka - NC20. Iz toga grafa određujemo strukturu obloge tj. njen DR. Kako smo za kriterij buke u studiju postavili NC25, da bi bili sigurni računamo s NC20. Tip i struktura konstrukcijske obloge definirana je u knjizi Akustika prostorija na str. 139.

Prikaz svih specifikacija kontrolne režije

vrijeme odjeka: 0.22 - 0.29 sekundi

razina buke ambijenta : manja od NC 25 za vrijeme svih normalnih aktivnosti u okolnim prostorima.

Realizirani kriteriji kontrolne kabine studija za snimanje:

1. Postoji niskofrekvencijska asimetrična vanjska ljuska bez naglašenih niskofrekvencijskih rezonancija. Vanjska ljuska je dovoljno velika da dozvoli reprodukciju niskih frekvencija.

2. Postoji simetrična unutrašnja ljuska s prijelaznom frekvencija između vanjske asimetrične niskofrekvencijske ljuske i unutrašnje geometrijski simetrične visokofrekvencijske ljuske od 290 Hz.

3. Postoji efektivno gluhi put bez refleksija između kontrolnih zvučnika i ušiju miksera koji se proteže 2 - 5 ms iznad inicijalnog kašnjenja studija.

4. Realizirano je vrlo difuzno zvučno polje (na geometrijskim frekvencijama za vrijeme uspostavljanja Haasovog efekta).

5. Monitor zvučnici i primijenjena tehnika ne maskiraju put bez refleksija od zvučnika do slušatelja.

6. Ne postoji tzv. rani rani-zvuk koji dolazi do slušatelja strukturom objekta prije direktnog zvuka (tj. ranog zvuka) koji dolazi kroz zrak.

7. Kruti stražnji zid i kruti stražnji bočni zidovi i strop prostorno su tako razmješteni da vremenski omogućavaju isprepletenu krivulju comb filtera koja postaje gusto zvučno polje bez mjerljivih anomalija.

| Home Hr | Site Map Hr | English | Contact Us |